Prijedlog novog Zakona o turističkom zemljištu, kojeg Ministarstvo državne imovine kroz par tjedana planira pustiti na javno savjetovanje, izazvao je duboka neslaganja ne samo u turističkom sektoru nego i unutar samog Vladina povjerenstva za sastavljanje zakona, a ključan problem je raspolaganje turističkim zemljištem u kampovima. Kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, u zakonskom prijedlogu predviđa se da, za razliku od hotela i turističkih naselja, kampovi više neće plaćati koncesiju po površini zemljišta, već će se naplaćivati zakup u iznosu od 15 posto godišnjeg prihoda kampa, bez obzira na površinu zemljišta, uz mogućnost otkupa zemljišta.

To će, upozoravaju naši izvori upućeni u tematiku, imati suprotan učinak od onog koji se formalno navodi, a to je poticanje ulaganja i punjenje namjenskog fonda za izgradnju javne turističke infrastrukture.  Naime, nova pravila igre potaknut će vlasnike kampova na što skoriji otkup zemljišta, po mogućnosti u što lošijem stanju kako bi cijena kvadrata bila što povoljnija. "Stoga se nameće zaključak  da je osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga brzinsko punjenje proračuna, bilo kroz zakup od kampova s visokim prihodima ili prodaju koja će donijeti samo jednokratan prihod za budžet", ističu naši izvori te napominju da bi, u konačnici, model zakupa po visini prihoda mogao potaknuti i sivu ekonomiju.

"Pritom će u najpovoljnijem položaju biti kampovi koji će u zakupu imati veliku površinu zemljišta s ne prevelikom kvalitetom usluge, dok će se praktički kažnjavati svi koji su u kampove ulagali i od toga ostvarili dobre prihode. Stoga ova mjera neće biti poticajna ni za daljnja ulaganja u kvalitetu", pojašnjavaju naši sugovornici s kojima se, kako doznajemo, slažu i neki članovi povjerenstva koje je sudjelovalo u izradu zakona. Kako je poznato, važeći Zakon o turističkom zemljištu iz 2010. godine nedorečen je u mnogim detaljima. Zemljište oko hotela i turističkih naselja nije toliko loše riješeno, no u kampovima je predviđen model suvlasničke zajednice, no nisu se mogli utvrditi omjeri suvlasničke zajednice zbog nedostataka kriterija koji su potrebni za procjenu objekata i zemljišta. 

Zakon ne propisuje ni kriterije temeljem kojih će se utvrđivati veličina suvlasničkih omjera, te tko je nadležan za postupak, a improvizirana odluka da se do konačnog utvrđenja suvlasničkih omjera smatra da su RH i trgovačko društvo suvlasnici svaki 50 posto donesena je bez temelja i pravne osnove, stoji u obrazloženju uz novi prijedlog. Stoga do danas ni u jednom kampu nije utvrđen omjer suvlasništva te nije potpisan nijedan ugovor o koncesiji, jer se ne može utvrditi točna površina kampa koja se daje u koncesiju. Tako na čak 16.332.489,00 četvornih metara zemljišta u kampovima na kojima je utvrđena suvlasnička zajednica još nisu uređeni odnosi.  Kao prijelazno rješenje Ministarstvo turizma naplaćuje korištenje takvih kampova trgovačkim društvima po 3 kune po četvornom metru za pola zemljišta kampa koje je u suvlasništvu i 2 posto od polovice ukupnog godišnjeg prihoda kampa.

Tako se godišnje prikupi 31 milijun kuna. Po novom Zakonu kampovima se priznaje vlasništvo ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno. Time se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine (građevine i zemljišta na kojem je izgrađena), ali će se i formirati nove katastarske čestice na kojima su procijenjene građevine izrađene koje će biti vlasništvo trgovačkog društva, a samim time će se i razvrgnuti suvlasnička zajednica te će RH biti isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima. Time se izbjegava dugotrajan i kompliciran postupak utvrđivanja veličine suvlasničkih omjera i potom razvrgnuća suvlasničke zajednice, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Za razliku od hotela i turističkih naselja koji će i dalje plaćati zakup po kvadratu jedinicama lokalne uprave, nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice tvrtka koja ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa imat će zakonski položaj zakupnika zemljišta u vlasništvu RH, i s njim će se sklopiti ugovor o zakupu. Ukinut će se paušalna naplata, uvesti zakup od 15 posto godišnjeg prihoda kampa, te će prihod od zakupa kampova za Republiku Hrvatsku biti znatno veći od 31 milijun kuna koliko RH danas ubire.

Novac od zakupa kampa ili prodaje dijeliti će se tako da 50 posto ide u proračun, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 15 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 15 posto Fondu za razvoj turizma, s tim da je samo dio prihoda koji pripada Fondu za razvoj turizma namjenski prihod, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu svojim dijelom prihoda raspolagati samostalno bez ograničenja. Navedenim rješenjem se državnom proračunu, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Fondu za razvoj turizma omogućavaju značajno veći prihodi od onih koje sada imaju, zaključuje predlagač zakona. Iz Ministarstva državne imovine nisu nam dodatno htjeli pojasniti  detalje navedenog prijedloga, kao i ni motivaciju za donošenje baš ovakvog rješenja o cijeni zakupa.

"Radna skupina, koju čine predstavnici Ministarstva državne imovine, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva turizma, DORH-a te predstavnici HUP-a, SSSH-a i HURS-a, pristupila je izradi Zakona o turističkom zemljištu te prije upućivanja nacrta prijedloga Zakona na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, nismo u mogućnosti iznositi pojedine odredbe članaka, stoji u odgovoru na naš upit.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost