Na naplatu dospio mega trezorski zapis od milijardu eura

Autor: Jadranka Dozan , 08. svibanj 2023. u 11:47
Prošlotjedna aukcija potvrdila je komfornu situaciju u državnoj blagajni, ali i znatno skuplje financiranje/Shutterstock

Već u pozivu na prošlotjednu aukciju Ministarstvo je naznačilo da kroz upis novih trezoraca nema namjeru u cijelosti refinancirati dospijevajućih 1,03 milijardi eura.

Ministarstvu financija prošli je tjedan na naplatu dospio “mega” trezorski zapis vrijedan više od milijardu eura. Prošlotjedna aukcija tako je bila i najveća od pet održanih od početka godine.

Kao i prethodne, ona je s jedne strane potvrdila komfornu situaciju u državnoj blagajni. a s druge znatno skuplje financiranje. Ono u prvom redu odražava povijesno snažan ciklus podizanja ključnih kamata kao glavnog alata monetarne politike u borbi s visokom inflacijom.

Računajući i posljednji korak povećanja od 0,25 postotnih bodova prošlog četvrtka, od lanjskog srpnja Europska središnja banka povećala ih je za 3,75 postotnih bodova (prethodno su bile negativne).

Takva kretanja su, uz ostalo, već lani rezultirala i promjenom smjera kamatnih troškova na razini opće države; nakon ere jeftinog novca i višegodišnje silazne putanje, kamatni rashodi u 2022. porasli su za 240 milijuna kuna (3,5 posto), na 7 milijardi kuna odnosno 928 milijuna eura.

970

milijuna eura iznosit će ovogodišnji kamatni troškovi države

Za ovu godinu u Vladi pak računaju na daljnji rast tih troškova, i to za 4,5 posto (42 milijuna eura), na 970 milijuna eura. U Katančićevoj su nove jednogodišnje “trezorce” izdali uz kamatu od 3,5 posto, što je najviša kamata na te papire u posljednjih više od deset godina. No, slične povijesne paralele oko cijena zaduživanja povlače se i u drugim zemljama.

Već u pozivu na prošlotjednu aukciju Ministarstvo je naznačilo da kroz upis novih trezoraca nema namjeru u cijelosti refinancirati dospijevajućih 1,03 milijardi eura. Kao plan istaknulo je “samo” 700 milijuna, a od pristiglih ponuda vrijednih 1,5 milijardi eura na kraju je prihvaćen 921 milijun. Toliko dospjelog duga zamijenjeno je novim, a preostalih 114 milijuna eura je unovčeno.

Slično je bilo i kod prethodnih aukcija. Od početka ove godine dospjelo je nešto manje od 1,9 milijardi eura zapisa standardnih ročnosti, a premda su banke, fondovi, osiguranja i drugi investitori na tim aukcijama iskazali ukupno 3,4 milijarde eura potražnje, Ministarstvo je izdalo znatno manjih 1,6 milijardi eura novih zapisa.

Time je stanje duga po “trezorcima” država smanjila za tristotinjak milijuna eura ili više od deset posto, na 2,32 milijarde eura. Uz izdašno punjenje proračuna, takav slijed potaknut je i spomenutim nepovoljnijim uvjetima financiranja, ali i općenitom usmjerenošću na instrumente s dužim rokovima dospijeća.

I uz odbijenih više od pola milijarde eura najnepovoljnijih ponuda, Ministarstvo je nove zapise plasiralo uz više kamatne stope nego u travnju. Za one na rok od godinu kamatna stopa je povećana s 3,3 na 3,5, a za TZ-e upola kraće ročnosti sa 2,5 na 3,2 posto.

Ministarstvo financija raspolaže i proračunskom rezervom od oko sedam posto BDP-a/MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

‘Samo’ 12% BDP-a
Usporedbe radi, na mega trezorac koji je ovaj tjedan stigao na naplatu prilikom refinanciranja prije godinu dana država je platila 0,10 posto kamate ili oko milijun eura, a na desetak posto manji iznos novih ona ispada oko 32 milijuna eura.

U uvjetima globalnog rasta cijene zaduživanja olakotna okolnost za državu i javne financije, osim članstva u eurozoni, jest i to što su ove godine bruto potrebe za financiranjem “samo” 12 posto BDP-a, najniže još od 2009. Izdanjem “narodne” obveznice već u ožujku je pokriveno više od 40 posto ovogodišnjih potreba za tržišnim financiranjem.

Usto, Ministarstvo financija raspolaže i proračunskom rezervom od oko sedam posto BDP-a, podsjetio je u nedavnom osvrtu na ekonomska i finacijska kretanja glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. U međuvremenu je isplaćeno oko 1,2 milijarde eura glavnice duga po prošli mjesec dospjeloj dolarskoj euroobveznici čije je refinanciranje osigurano izdanjem dvogodišnjih tzv. narodnih obveznica (1,8 milijardi eura) uz kamatni kupon od 3,65 posto.

Do kraja godine dospijeva još domaća obveznica od 1,5 milijardi eura iz 2017. godine. A uz ukupno 2,67 milijardi eura ovogodišnjih otplata glavnice dviju obveznica, u 2023. dospijeva i 1,1 milijardu eura zajmova državnog proračuna, domaćih i od međunarodnih financijskih institucija.

Kad je riječ o obveznicama, za razliku od dolarske na koju je država proteklih deset godina plaćala kamatu od 5,5 posto godišnje, šestogodišnja domaća koja dospijeva u studenome izdana je uz znatno povoljnijih 1,75 posto kamate i njezino će refinanciranje nesumnjivo značiti veći kamatni trošak.

2,67

milijardi eura iznose ovogodišnje otplate glavnica dviju obveznica

Trenutno se prinosi na desetogodišnji hrvatski dug kreću oko 3,8 posto. To je niže od nedavnih vrhunaca (u listopadu i preko 4,1%), ali i znatno više nego prije godinu dana (oko 2,7%), a pogotovo u odnosu na 0,5 posto gdje su hrvatski prinosi bili prije dvije.

No, tada su npr. na referentni njemački dug oni bili približno toliko u negativnoj zoni, dok su danas na 2,3 posto.

Kraj nije i početak
S najnovijim povećanjem ključnih kamatnjaka (depozitna stopa sada je na 3,25%) ECB-ov ciklus podizanja nije završen, a od srpnja se ne bi trebala provoditi ni reinvestiranja u sklopu programa kupnji vrijednosnica. Zbog uporno povišene inflacije, pri čemu je sada glavni fokus temeljna inflacija, čelnica ECB-a Christine Legarde najavila je daljnji rast kamata.

Ipak, mnogi smatraju da je taj cikus pri kraju, tj. da bi mogao završiti nakon još jednog podizanja od 0,25 bodova u lipnju. Međutim, ako i bude tako, kraj dizanja kamata ne znači i početak spuštanja, pa u dogledno vrijeme očito treba računati s prilično skupim servisiranjem dugova i financiranjem deficita.

Komentirajte prvi

New Report

Close