Novi sustav prikupljanja otpada na području Grada Rijeke, koji je u utorak najavio gradonačelnik Marko Filipović, trebao bi, napokon, rezultirati naplatom zbrinjavanja otpada prema stvarno odloženoj količini u spremnike za miješani komunalni otpad za stanare višestambenih zgrada, kao i značajnim povećanjem udjela odvojeno prikupljenog otpada, sa sadašnjih niti 25 posto od ukupne količine, na oko pedeset posto.

Time bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada, što bi ujedno značilo i manje količine koje pristižu na obradu u Centru za gospodarenje otpadom, a najvažnije od svega, građani bi trebali dobiti kontrolu nad vlastitim mjesečnim troškovima odvoza miješanog komunalnog otpada, što sada nije slučaj, javlja Novi list.

ugovor vrijedan 6,8 milijuna kuna

Može se i ovako: Naš grad nabavlja stotine novih spremnika za otpad, najavljuju manje račune

Novi sustav koji će, prema procjeni Čistoće, stajati oko 65 milijuna kuna, bit će baziran na velikim zajedničkim spremnicima kojima će pristup imati isključivo stanari onih zgrada kojima su spremnici dodijeljeni, a mjesečni obračun troškova zbrinjavanja za svakog pojedinog korisnika obračunavat će se na temelju ukupnog volumena miješanog komunalnog otpada koji je svaki pojedini korisnik odložio u spremnik tijekom tog mjeseca, a ne više na temelju broja članova kućanstava, kao dosad.

Broj odlaganja formira cijenu

Kako će funkcionirati novi sustav, pitali smo direktoricu Čistoće Jasnu Kukuljan koja kaže da će novi spremnici za sve vrste otpada, miješani komunalni, kao i oni za odvojeno prikupljanje biti metalni, volumena od dva do četiri kubična metra, zaštićeni od vandalizma i paleža, a moći će ih otvoriti jedino korisnici kojima su namijenjeni.

“Spremnici će se otvarati ili pomoću elektronskog ključa ili kartice, koje će dobiti svi korisnici kojima je određeni spremnik dodijeljen. Otpad će odlagati u otpadomjer, volumena između dvadeset i trideset litara, ovisno o tehnologiji spremnika koja bude odabrana na javnom natječaju, a na temelju broja odlaganja obračunavat će se mjesečni troškovi odvoza miješanog komunalnog otpada za svakog korisnika. Znači, onoliko puta koliko je korisnik bacio smeće tijekom mjeseca, toliko će mu biti obračunato. Spremnici će biti opremljeni uređajima koji će bilježiti koliko je puta svaki od korisnika odložio otpad u određenom mjesecu, a praznit će se prema potrebi, tako da se varijabilni troškovi za svakog pojedinačnog korisnika više neće obračunavati prema volumenu zajedničkog spremnika, broju odvoza i njegovog udjela u zajedničkom spremniku, već isključivo prema stvarnom broju odlaganja otpada, odnosno volumenu odloženog otpada tijekom mjeseca”, kaže Kukuljan.

Reciklabilni otpad i dalje besplatan

Ovakav način obračuna bi, prema njenim riječima, trebao rezultirati značajno većim količinama odvojeno prikupljenog otpada, budući da će korisnici zajedničkih spremnika prvi put dobiti priliku izravno kontrolirati svoje troškove, smanjenjem broja odlaganja otpada u spremnik za miješani komunalni otpad.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bolji od Parižana

Hrvatski Kopenhagen: Po stanovniku odvoje i do 170 kila otpada godišnje, a rade i kompost koji je tražen od Zagreba do Zadra

“Kada novi spremnici budu u uporabi, korisnici će imati izravnu motivaciju da odvajaju otpad koji se može reciklirati jer će time smanjivati volumen miješanog komunalnog otpada, a time i broj odlaganja, odnosno volumen odloženog miješanog komunalnog otpada. Odvoz odvojeno prikupljenog otpada i dalje se neće naplaćivati pa očekujemo da će se udio odvojeno prikupljenog otpada udvostručiti, sa sadašnjih 24,7 posto, na području Grada Rijeke, na 50 posto. Time će se i količina miješanog komunalnog otpada koji se odvozi iz Rijeke na obradu u Centar za gospodarenje otpadom Marišćina smanjiti za oko trećinu, što će dijelom smanjiti troškove zbrinjavanja, kao i opterećenje Marišćine”, ističe Kukuljan.

Dodatna prednost novog sustava bit će onemogućavanje neovlaštenog odlaganja otpada u spremnike koji su namijenjeni drugim korisnicima, što je sada nerijedak slučaj. Osobito u zapadnim dijelovima grada, gdje u zajedničke spremnike stambenih zgrada otpad često odlažu građani okolnih jedinica lokalne samouprave, a račun za odvoz plaćaju oni kojima su spremnici dodijeljeni.