Događa nam se veliki demografski odljev, tisuće mladih i kvalificiranih ljudi odlazi u inozemstvo i tamo traže posao, jer su kod nas cijene građevinskih radova pa samim time i plaće radnika niže.

Ljudi osjećaju na svakom koraku birokratizaciju i politizaciju društva, kulture rada nema, a iz države odlaze ljudi najčešće iz proizvodnje, dok javni sektor se i dalje povećava.  Prije svega građevinski sektor mora povisiti cijene svojih radova kao i osnovnu plaću radnika, s ciljem približavanja plaća razini u zapadno europskim zemljama.  Porezni sustav mora poticati stimuliranje svih vidova povećanja plaća radnika u gospodarstvu, kao jedan od važnijih nacionalnih interesa”, ističe Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnik d.d. Križevci i predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

Habijanec ističe kako je godišnji prihod sektora od 15-ak milijardi kuna i 60.000 zaposlenih za polovicu lošiji rezultat od onog što je zabilježen prije početka krize. Potpisivanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo je kaže, veliki korak za popravljanje stanja u grani djelatnosti, ali manjka kontrola njihove provedbe za što je odgovorno Ministarstvo rada I socijalnog sustava, a u tome bi im Udruga poslodavaca graditeljstva i ostali granski socijalni partneri mogli značajno pomoći.

“Ako se ispuni navedeni uvjet kontrole, smatram da osnovnu plaću u graditeljstvu treba podići na najmanje 5000 kuna, a kasnije i više, kako bi došli na polovicu njemačkih plaća u graditeljstvu, što znači da bi bruto satnica trebala biti najmanje oko sedam eura. Najveća prepreka znatnijem povećanju osnovne plaća je izostanak kontrole i nezainteresiranost države da to provede u dogovoru sa socijalnim partnerima. Napredak gospodarstva se ne može graditi na minimalnim plaćama koje štiti Zakon o minimalnoj plaći i tome treba stati na kraj”, ističe Habijanec i dodaje da dobro što je Vlada donijela odluku o značajnom povećanju kvote za zapošljavanje stranih radnika u građevinarstvu Hrvatskoj jer je tako pomogla građevinskim tvrtkama.

Napominje kako bi trebalo potpisati bilateralne sporazume sa susjednim zemljama da njihove tvrtke mogu biti podizvođači tvrtki iz Hrvatske, po modelu detašmana koji smo imali gotovo 50 godina s Njemačkom. Jedan od uzroka nedostatka radnika je i loša usklađenost obrazovanja i tržišta rada, te se zbog toga zagovara dualno obrazovanje – oblik strukovnog obrazovanja koji kombinira učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje te učenje temeljeno na radu u gospodarskom subjektu odnosno na radnom mjestu.

Inicirali niz mjera
“Potrebno je mijenjati školski sustav koji danas ne zadovoljava potrebe gospodarstva. Planovi upisa u srednje škole koje uglavnom donose Županije, zajedno s školama, ne slijede potrebe tržišta rada, nego se donose prema potrebama zapošljavanja postojeće strukture nastavničkog kadra u školama. Škole nisu zainteresirane za promociju strukovnih i deficitarnih zanimanja, već se planovi upisa podređuju interesima škola”, kaže Habijanec te ističe da se prostor za bolje plaće i veće zadovoljstvo radnika može otvoriti poticajnijim poreznim rješenjima.

“Od strane Udruge poslodavaca graditeljstva inicirali smo niz mjera koje u normalnim okolnostima na tržištu rada ne bi bile potrebne: značajno povećanje kvota za rad stranaca, mogućnost rada za sve umirovljenike do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu, neoporezivi tretman troškova smještaja i prehrane sezonskih radnika, povećanje neoporezivih naknada radnicima i dr. Neke mjere su usvojene, a trenutno bi bilo nužno promijeniti primjerice porezni tretman prijevoza radnika.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Poslodavac nužno sam mora organizirati i platiti prijevoz svojih radnika kako bi mogao organizirati radne procese. U cilju poreznog priznavanja realnih troškova prijevoza radnika u graditeljstvu, predlažemo omogućiti 100%-tni odbitak pretporeza (PDV-a) te 100 %-tno priznanje troškova na kombi vozila koje porezni obveznik u obavljanju djelatnosti građevinarstva koristi za prijevoz radnika na gradilište i s gradilišta”, smatra Habijanec i objašnjava kako je porezni tretman prehrane i smještaja građevinskih radnika neadekvatan stanju na tržištu.

Jače kazne za neisplatu plaća
“Trošak prehrane koje za radnike na gradilištima snosi poslodavac, mora ili uračunati u plaću ili fakturirati zaposleniku. Predlažemo da se trošak prehrane koju poslodavac osigura radnicima na gradilištu propiše porezno priznatim troškom poslovanja, što bi, u kontekstu nedostatka radne snage, imalo pozitivan učinak i kroz povećanje neto primitaka radnika u graditeljstvu. Organizacija smještaja i prehrane građevinskih radnika, neovisno o tome je li riječ o terenskom radu ili o radu na gradilištima u mjestu sjedišta i u neposrednoj blizini mjesta sjedišta poslodavca, nužna je za obavljanje djelatnosti poslodavca i poslodavac je poduzima na svoj teret, a da mu pritom to nisu porezno priznati troškovi poslovanja, kao ni smještaj i prehrana radnika ako se ne radi o radu na terenu već u sjedištu poslodavca”, kaže Habijanec i upozorava na probleme važećeg Zakona o radu.

On je, smatra, takav da odvraća svakog poslodavca od zapošljavanja bilo koga u stalni radni odnos.  “Složena procedura otkazivanja ugovora o radu razlog je za sudske sporove i velike odvjetničke troškove. Te odredbe imaju za posljedicu latentnu konfrontaciju poslodavac – radnik, što nije dobro. Interes poslodavaca za radnicima je takav da odredbe o prekomjernoj zaštiti radno – pravnog statusa nemaju opravdanje”, smatra Habijanec i ističe kako bi trebalo restriktivnije sankcionirati neisplate plaća radnicima i stavljanje plaće u prvi naplatni red.

“Neisplata plaća radnicima su još ekstremniji oblik povrede neotuđivih i prioritetnih prava zaposlenih odnosno obveza poslodavca, a za čiju povredu nije predviđena nikakva sankcija u ZOR-u. Čim je račun poslodavca blokiran, on može nekažnjeno držati radnike na poslu a da im nekažnjeno ne isplaćuje plaće, što se u pravilu prakticira u takvim slučajevima”, kaže Habijanec koji je mišljenja da bi i  stambena  politika morala biti učinkovitija, prije svega zbog potreba mladih ljudi i zadržavanja radnika s diplomom  iz deficitarnih zanimanja.

“Danas se na primjer kroz naplatu prireza, u pojedine gradske proračune, uplaćuje veliki iznos, ali nije jasno u što se sve taj novac troši. Za razmotriti je da se dio prireza namjeni za stambenu izgradnju. Osim toga, da bismo danas pojeftinili cijenu stambenog prostora kojeg prodajemo mladim ljudima, nužno je dogovoriti drukčiju poreznu politiku, odnosno onu koja bi omogućila potpun ili djelomičan otpis PDV-a na prodaju stambenih kvadrata. Vlada RH je na tome pozitivno počela raditi, a tu se kriju rješenja i za gospodarski razvoj i za uspješniju demografsku politiku”, zaključuje Habijanec.