Pandemija je Hrvatskoj dala novu priliku za privlačenje stranih ulaganja koja će potaknuti stvaranje novih vrijednosti i podizanje konkurentnosti, prije svega u sektorima kao što su telekomunikacije i IT, ali i u energetici te posebno prerađivačkom sektoru, koji je do sada bio zanemaren.

Veliku priliku imamo i u svjetskom preslagivanju lanca vrijednosti, a da dodatno privučemo investitore moramo dodatno smanjiti porezno opterećenje, pogotovo za visoke plaće.

Pametno korištenje fondova

Dodatan poticaj može nam donijeti i pametno korištenje novca iz Programa za oporavak i otpornost, a da Hrvatska ima odličnu bazu pokazuju i nedavni uspjesi Rimca, Nanobita i Infobipa. Za naredno razdoblje Hrvatska svakako ima razloga za optimizam, istaknuli su sudionici panela o globalnim trendovima i prilikama u području ulaganja održanom u sklopu poslovnog ručka Američke gospodarske komore (AmCham).

Tome pomaže i činenica da je hrvatska Vlada usvojila brojne primjedbe i prijedloge AmChama, ustvrdila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChema u Hrvatskoj, dodajući kako su sva predložena rješenja lako provediva. Fokus globalnih ulagača trenutno je ipak na razvijenim tržištima.

“Iako se svijet polako oporavlja, indeks povjerenja ulagača pokazuje veći pesimizam investitora nego lani, i njihov fokus je sada na razvijenim zemljama koje imaju stabilnu infrastrukturu, politički sustav. Pritom su im bitni porezni sustav, kao i transparentnost podataka koja je mnogo važnija nego ranijih godina, dok trošak radne snage više nije toliko bitan, iako je za ovaj dio EU i dalje prednost.

Hrvatska na indeksu povjerenja ulagača konstantno raste, iako i dalje nije na top listi srednje i istočnoeuropskih zemalja. Prilika za Hrvatsku stoga je ulaganje u dodanu vrijednost, uz automatizaciju i digitalizaciju procesa”, istaknuo je Marko Derča, partner u Kearneyu. Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke smatra da Hrvatska ima veliku šansu iskoristiti upravo preslagivanje svjetskog lanca vrijednosti.

“U narednih 10 godina očekuje se preslagivanje lanaca vrijednosti koje će ići iz offshoringa u reshoring, što znači da su dobavljači bliže centru, umjesto recimo u Kini. Druga stvar koja se očekuje je diversifikacija, to znači da se više ulagača uključuje u lance vrijednosti, pa i ako se dogodi kriza postoji više potencijalnih izvora.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Zadnji proces je regionalizacija, gdje se dobavljači opet nastoje približiti centru. Primjer je hrvatski turizam, koji se brzo oporavio baš zahvaljujući tome što smo autodestinacija, blizu emitivnih tržišta.

Neodvojivo od rashoda

Isti princip može se primijeniti na ostale lance vrijednosti i fokus staviti na bliska tržišta kao što su Austrija, Njemačka, Italija”, smatra Funda. Porezna politika je drugo pitanje, i koliko se god pričalo o stabilnosti, nitko se neće buniti ako godinama smanjujemo poreze, dakle stope su itekako važne, smatra Funda.

“No, poreznu politiku ne možemo gledati odvojeno od rashodovne strane proračuna, ne možemo jako rasteretiti poslodavce i pojedince, i zadržati istu rashodnu stranu proračuna. Treba raditi na povećanju efikasnosti javnog sektora i rezanju troškova, to će omogućiti i smanjenje poreza. Postoji i percepcija da Hrvatska ima visoko opterećenje rada, što nije točno za niže plaće, ali to stoji za visoke plaće.

To je regresivan pomak koji pomaže bogatijim slojevima društva, eventualno bi se moglo riješiti kroz smanjenje opće stope PDV-a, koje pomaže siromašnijima”, smatra Funda.

Ruža Tomić Fontana, predsjednica Vijeća upravitelja AmChama i glavna direktorica Coca Cole HBC Adria priznaje da porezna rasterećenja nisu jednostavan zadatak za vlasti, no taj okvir jako je važan ulagačima. “A vidimo da su po tom pitanju od Hrvatske konkurentnije neke zemlje koje nas okružuju, od Mađarske, Srbije, BiH”, smatra Tomić Fontana.