Hrvatski telekom dovršio je petogodišnji proces modernizacije vrijedan 400 milijuna kuna u sklopu kojeg je fiksnu mrežu prebacio na tehnologiju IP-internet protokol, postavši time jedan od rijetkih telekoma u Europi koji je sve svoje korisnike i usluge prebacio u tzv. All-IP mrežno okruženje, što je i preduvjet za usluge budućnosti, umrežene domove, urede i gradove.

Objavljujući na svečanosti u ponedjeljak navečer u Zagrebu dovršetak tog procesa, na čemu je HT radio od 2010. do kraja studenoga ove godine, predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković naglasio je da je HT time postao treći telekom u Europi koji je sve korisnike i usluga (mobilne i fiksne) prebacio na IP.

"Migracijom fiksne mreže u IP završili smo opsežan i zahtjevan posao transformacije i modernizacije čime potvrđujemo i poziciju tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu, a s investicijama u razvoj infrastrukture nastavljamo i dalje, ove godine ulažemo 1,3 milijarde kuna ili 25 posto više nego prošle godine", kazao je Tomašković.

Odrađen posao modernizacije pohvalila je i članica Uprave DT-a (Deutsche Telekom, HT-ov većinski vlasnik) Claudia Nemat ističući da to nije samo uspjeh HT-a nego i za cijelu DT Grupu.

"Naša strategija je postati vodeći integrirani europski pružatelj telekom usluga, a tome u prilog ide i tehnološka modernizacija HT-a kao uvjet za pružanje boljeg korisničkog iskustva", kazala je Nemat.

Prelazak na All-IP okruženje HT-u omogućava razvoj i integraciju različitih najnaprednijih usluga, što uz dosadašnju fiksnu mrežu nije bilo moguće jer je pokrivala samo govornu uslugu i nije bila konvergentna s drugim uslugama, kao što su mobilne, internet i TV.

Time su ujedno iz prometa isključene ukupno 72 HT-ove telefonske centrale diljem Hrvatske koje su zamijenile dvije – u Rijeci i Zagrebu, što će, kako očekuju u HT-u, i kompaniji i korisnicima donijeti uštede i druge pogodnosti.

Tijekom tog procesa HT je anketirao više od sto tisuća korisnika pa je već 'pustio' neke nove inovativne usluge koje, primjerice omogućuju da korisnici fiksnu liniju koriste i na mobilnom uređaju, jer sve radi na istoj tehnologiji. To je samo dio brojnih mogućih usluga, više ne tako nezamislivih i dalekih, poput upravljanja uređajima u domu (perilicama, svjetlom, roletama..) iz automobila ili ureda samo jednim 'klikom' preko mobitela, ili traženja parkinga i izbjegavanja gužvi u prometu, nečekanja na izdavanje dozvola i dokumenata i brojne druge.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Projekt je obuhvatio i sve poslovne procese u HT-u tražeći implementaciju nove servisne platfome IMS (Internet Mutimedia Subsystem), realizaciju pristupa optičkom mrežom (velike brzine) do više od 2.500 mrežnih čvorišta u Hrvatskoj, nadogradnju potrebnih kapaciteta u jezgrenoj (core) mreži i brojne druge promjene.

U svemu je bilo iznimno važno stručno znanje i timski rad svih zaposlenika, odnosno više od tisuću angažiranih u projektu, od tehničara za korisničke usluge i montažu opreme, preko inženjera do prodaje, korisničke službe, financija i brojnih drugih, na čemu im se Tomašković javno zahvalio.

HT-ove 72 telefonske centrale, koje sada postaju prošlost, gradile su se u Hrvatskoj sredinom 1980-ih, dok je prva telefonska centrala u Zagrebu proradila 1881., a prvih sto pretplatnika 'stekla' tek nakon šest godina. Mnogo kasnije, 1920-ih bilo je u Hrvatskoj oko 3.500 telefonskih priključaka, a za spajanje razgovora trebalo je čekati dvije do tri minute, da bi se to 1930-ih smanjilo na 30-ak sekundi, a 1960-ih na oko četiri sekunde.

Te i druge zanimljivosti iz povijesti telekomunikacija i razvoja fiksne telefonije u Hrvatskoj u zadnjih 128 godina zainteresirani će moći pogledati na posebnoj multimedijskoj izložbi u HT Muzeju u Zagrebu, koju su iz HT-a najavili za sredinu ovog prosinca.