Makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo, zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija, u trećem tromjesečju poraslo više od 2 posto, najbrže od drugog kvartala predrecesijske 2008. godine. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom svi očekuju rast – između 1,6 i 3 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to već četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini.

Bio bi to i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini.

Porezne promjene i turizam potaknuli potrošnju

Makroekonomisti navode u anketi Hine da se rast gospodarstva, među ostalim, zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima, za otprilike 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Upisi na fakultete

Želite doći do financijskih potpora i zaposlenja? Rit Croatia vam može pomoći

Održivo poslovanje

BOSQAR INVEST i NLB postavili novi standard održivog financiranja u Hrvatskoj i Sloveniji

"Snažna turistička sezona, niže cijene naftnih derivata i porezno rasterećenje dohotka poboljšali su raspoloživi dohodak stanovništva, što implicira rast osobne potrošnje od oko 1 posto godišnje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U rujnu je promet u maloprodaji, prema podacima DZS-a, porastao 14. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije recesije.

Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prvih devet mjeseci izvezla roba u vrijednosti 64 milijarde kuna, što je 10,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 5,5 posto, dosegnuvši 104 milijarde kuna.

"Važan faktor rasta ostaje kretanje inozemne potražnje, pri čemu je nastavljen značajan rast robnog izvoza, a ostvareni su i dobri turistički rezultati", navodi se u anketi Hine.

Očekuje se nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već osam mjeseci zaredom.

"Dominantan doprinos rastu očekujemo od strane turizma i pozitivnih kretanja u robnoj razmjeni, ali i ubrzavanja pozitivnog trenda u industriji", navodi se u anketi Hine.

Od srpnja do rujna industrijska je proizvodnja porasla oko 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u rujnu skočila je 5,4 posto, što je njezin najveći skok na godišnjoj razini od travnja 2008.

Većina makroekonomista očekuju i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u drugom tromjesečju porasle za 0,8 posto na godišnjoj razini, po prvi puta od trećeg kvartala 2013. godine.

"Očekujemo potvrdu trenda stabilizacije investicijske aktivnosti", navodi jedan od makroekonomista.

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se i od državne potrošnje, koja je u drugom kvartalu porasla za 0,4 posto na godišnjoj razini.

"Osim pozitivnog doprinosa osobne potrošnje,, očekujemo i zadržavanje pozitivnog doprinosa državne potrošnje", navodi se u anketi Hine.

Povećane procjene rasta BDP-a u 2015.

Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prvih devet mjeseci ove godine, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2015.

U najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će ove godine BDP porasti oko 1 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali rast od 0,5 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,2 posto.

Nedavno je i Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,5 na 1,2 posto.

Europska komisija povećala je, pak, u jesenskim procjenama prognozu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 0,8 posto, dok je prije očekivao rast od 0,5 posto.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je, pak, procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 0,5 na 0,9 posto, dok analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) prognoziraju nešto blaži rast, za 0,5 posto.

Po svemu sudeći, 2015. će biti prva godina rasta hrvatskog gospodarstva nakon šest godina recesije.