Bruto inozemni dug Hrvatske krajem srpnja dosegnuo je 49,2 milijarde eura odnosno 113,8 posto BDP-a, posljednji su podaci HNB-a.

Nakon mjesečnog pada tijekom prethodna dva mjeseca, u srpnju je inozemni dug porastao u odnosu na lipanj za 421 milijun eura (0,9 posto), dok je na godišnjoj razini nastavio snažno rasti za više 3,2 milijarde eura, odnosno 7,1 posto, ističu analitičari Raiffeisena. Godišnji skok inozemnog duga većinom je posljedica zaduživanja države kod stranih kreditora. Krajem srpnja vanjski dug opće države iznosio je 16,2 milijarde eura što je razina od čak trećine ukupnog bruto duga Hrvatske.

Premda je u srpnju blago pao za 86 milijuna eura, vanjski dug države na godišnjoj razini viši je za 1,7 milijardi eura, odnosno čak 12 posto. "To je ujedno peti mjesec zaredom otkako se bilježe dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta vanjskog duga države", kažu analitičari RBA. Bruto inozemni dug javnog sektora, koja uključuje i tvrtke u vlasništvu države, dosegnuo je pak 20,3 milijarde eura, odnosno više od 41 posto vanjskog duga. U strukturi dominiraju dugoročne obveze, više od 91 posto od čega se gotovo 11 milijardi eura odnosi na obveznice, a 7,2 milijarde eura na kredite.