Vlada do kraja godine planira donijeti novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi niz promjena za privatne iznajmljivače, hotele, kampove, ugostitelje i internetske platforme za kratkoročni najam.

državne nekretnine

Na prodaju 12 državnih stanova u Zagrebu: Najjeftiniji 25.500, najskuplji 119.000 eura

Jedna od najvažnijih novosti počinje 2027. godine: sobe, apartmani, studio apartmani i kuće za odmor koji se oglašavaju putem internetskih platformi za kratkoročni najam morat će imati jedinstveni registracijski broj.

Bez njega se objekt neće moći oglašavati na takvim platformama.

Važno je pritom da ta obveza još nije na snazi. Ministarstvo turizma i sporta izrijekom je upozorilo iznajmljivače da tijekom 2026. još ne postoji obveza ishođenja registracijskog broja.

Točan datum početka primjene bit će objavljen nakon donošenja novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Broj će biti besplatan i izdavat će ga Ministarstvo

Registracijski broj morat će ishoditi vlasnici, fizičke i pravne osobe, koji sobe, apartmane, studio apartmane ili kuće za odmor nude putem platformi za kratkoročno iznajmljivanje.

Postupak bi trebao biti potpuno besplatan i digitaliziran, a broj će na zahtjev izdavati Ministarstvo turizma i sporta.

Iznajmljivač će ga potom morati istaknuti uz oglas na platformi.

izostaju rezultati?

Problem možda nije u tome koliko radite, nego kako radite

bez njih teško možemo

Svi ih koristimo, a što ako nam sutra drastično podignu cijene?

Cilj je povezati podatke države i internetskih platformi kako bi se moglo utvrditi je li objekt koji se oglašava doista registriran za pružanje usluga smještaja.

Time bi se trebalo znatno otežati oglašavanje apartmana, soba i kuća za odmor koji se iznajmljuju bez potrebnog rješenja.

I platforme će morati provjeravati iznajmljivače

Nova pravila neće vrijediti samo za vlasnike smještaja.

Internetske platforme za kratkoročni najam morat će surađivati s državnim sustavom, razmjenjivati propisane podatke i kontrolirati imaju li oglasi potreban registracijski broj.

Prijedlog zakona predviđa i visoke kazne za platforme koje ne ispunjavaju te obveze.

Registracijski sustav proizlazi iz europske Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o kratkoročnom najmu, a Hrvatska novim zakonom uređuje način njezine provedbe.

Iznajmljivačima stiže i ponovna kategorizacija

Registracijski broj nije jedina promjena.

Novi zakon prvi put uvodi obveznu periodičnu rekategorizaciju i za privatne iznajmljivače.

Prema prijedlogu koji je prošao prvo čitanje u Saboru, sobe, apartmani, studio apartmani i kuće za odmor morat će prolaziti ponovnu kategorizaciju svakih deset godina, nakon usklađivanja s novim pravilnikom.

Cilj je da broj zvjezdica i kategorija objekta ne ostanu trajno vezani uz stanje u kojem je smještaj bio u trenutku prvog rješenja, nego da odgovaraju njegovu stvarnom stanju.

Za hotele i kampove rok ponovne kategorizacije, koji je sada četiri godine, produžio bi se na pet godina.

Za pojedine druge smještajne objekte, poput hostela, prenoćišta te planinarskih i lovačkih domova, uvodi se ponovna provjera svakih pet godina.

Tvrtke i obrtnici više neće moći otvarati nove apartmane u stambenim prostorima

Još jedna važna promjena odnosi se na pravne osobe i obrtnike.

Prema sadašnjem prijedlogu zakona, ubuduće im se više ne bi mogla izdavati nova rješenja za sobe, apartmane i studio apartmane u prostorima koji imaju stambenu namjenu.

Mogućnost bi ostala za kuće za odmor.

Vlada tu mjeru obrazlaže zaštitom osnovne funkcije stanovanja i smanjivanjem pritiska kratkoročnog najma na raspoloživost stanova za dugoročno stanovanje.

Riječ je pritom o novim rješenjima, a zakon će konačno odrediti prijelazni režim za postojeće objekte.

Energetska pića zabranjena maloljetnicima u kafićima i restoranima

Novi zakon donosi i promjenu koja nema veze s iznajmljivanjem.

Ugostitelji više neće smjeti posluživati niti dopuštati konzumiranje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.

Pravilo bi se u ugostiteljskim objektima primjenjivalo na sličan način kao postojeća ograničenja za alkoholna pića.

Više nadzora nad iznajmljivanjem na crno

Širi se i krug tijela koja mogu sudjelovati u nadzoru neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga.

Uz Državni inspektorat, u nadzor bi se uključili i Carinska uprava te komunalni redari, a u određenim slučajevima i čuvari prirode.

Dodatni razlog za ukidanje rješenja ugostitelju ili iznajmljivaču mogao bi biti i utvrđeno neplaćanje turističke pristojbe.

Istodobno bi se upravni postupci u turizmu trebali gotovo u cijelosti preseliti u digitalni sustav eTurizam – od podnošenja zahtjeva i kategorizacije do komunikacije s nadležnim tijelima i izdavanja rješenja.

Zakon još nije konačan

Vlada je prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti uputila Saboru krajem lipnja, a zastupnici su ga 3. srpnja prihvatili u prvom čitanju.

Za prijedlog je glasalo 78 zastupnika, 14 ih je bilo protiv, a 37 suzdržano.

Sada se, nakon primjedbi iz saborske rasprave, priprema konačni prijedlog zakona koji mora ponovno proći Vladu i Sabor.

Premijer Andrej Plenković u utorak je najavio da se donošenje zakona očekuje do kraja 2026. godine.

Tek konačni tekst pokazat će jesu li neka od pravila iz prvog prijedloga dodatno izmijenjena.

Za privatne iznajmljivače najvažnije je da registracijski broj tijekom 2026. još ne trebaju tražiti. Ministarstvo će nakon donošenja zakona objaviti točan datum od kojega ga tijekom 2027. moraju imati oni koji svoje smještajne jedinice oglašavaju putem internetskih platformi.