Slovenski gradić na granici s Hrvatskom ima sedam tisuća stanovnika, a nerijetko ga posjećuju Hrvati u potrazi za pristupačnijim cijenama.
Hrvati sve više odlaze u kupovinu u Sloveniju. Neke su stvari znatno povoljnije, druge su ipak jeftinije kod nas.
“Ja i žena moramo potrošiti 1000 eura mjesečno, imamo svoj stan u vlasništvu, sad kad bi tu još bila najamnina, onda bi to bilo na knap. Ovako se da” rekao je Franjo za Dnevnik.hr.
Hrvati sve više odlaze u kupovinu u Sloveniju. Neke su stvari znatno povoljnije, druge su ipak jeftinije kod nas.
“Ja i žena moramo potrošiti 1000 eura mjesečno, imamo svoj stan u vlasništvu, sad kad bi tu još bila najamnina, onda bi to bilo na knap. Ovako se da” rekao je Franjo za Dnevnik.hr.
“Imamo i mi visoke cijene za naš standard i račune i sve. Ostane nešto na kraju mjeseca. Imamo na sreću još dobre plaće” dodala je Klaudija iz Brežica.
Slovenski gradić na granici s Hrvatskom ima sedam tisuća stanovnika, a nerijetko ga posjećuju Hrvati u potrazi za pristupačnijim cijenama. Radi se o Brežicama, a Slovenci kažu kako im u šoping pristužu Hrvati. “Čuo sam da je jeftinije, čuo sam da bojkotirate” rekao je Matija. Vikendom se više čuje hrvatski jezik”, dodala je Slavka.
Naime, kada se uspoređuju nove zamrznute namirnice čiju je cijenu odredila Vlada, ispada kako je njih 28 jeftinije u susjednoj Sloveniji. Ne isplati ići po pancetu, šunku u ovitku, kravlji sir, džem, mast, crveni luk, kupus, kajzerice, palentu, gris, pahuljice i sapun, oni su povoljniji kod nas. Sve ostalo je skuplje.
Neki proizvodi su kod nas skuplji za euro, a riječ je o tirolskoj kobasici, osliću i kavi. Međutim, rekorder je prašak za rublje koji je skuplji kod nas za 150 posto. Zaključno, u Sloveniji su naši zamrznuti proizvodi 13 posto jeftiniji.
Cijena proizvodnje je viša u odnosu na druge zemlje, a razlozi su brojni, od cijene rada, od cijene svih inputa i svih sezonalnosti našeg gospodarstva. Onda je jasno da se i taj inicijalni cijenovni impuls prenosi do samog kraja, na police”, kazala je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Prema statistici Eurosata, Slovenci su bolje od Hrvata živjeli i prije korone. Tada je prosječna hrvatska obitelj na hranu trošila 19 posto svih svojih prihoda, a prosječna slovenska 12 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu