"Ovaj zakon ima namjeru protresti sustav i osigurati efikasnije upravljanje državnom imovinom od postojećega", naglasio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavljajući novi zakon o upravljanju državnom imovinom koji Vlada pušta u hitnu proceduru.

Hitnost Grčić pojašnjava jedinim izborom želi li se restrukturirati ustav i izbjeći gubljenje vremena. Ovako, pojašnjava, do kraja rujna imat ćemo ustrojen sustav. A novi sustav podrazumijeva da Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzme brigu o upravljanju nekretninama, te poduzećima od strateškog interesa, kojih je inače na listi dosad bilo 69, a Grčić najavljuje da će njihov broj pasti na 55, a paralelno će biti osnovana i povjerenstva iz redova resornih ministara u Vladi, koji će donositi planove za te tvrtke i birati predstavnike nadzornih odbora u njima. 

Sva ostala poduzeća iz državnog portfelja, a kojih je više od 500, u kojima uglavnom država ima manjinske udjele, prenose se na novu instituciju koju se promptno osniva Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). To je, pojasnio je Grčić, vrlo specijalizirana institucija koja će dinamizirati upravljanje i kontinuirano smanjivati udjel države i ostvarivati korist. Važnim aspektima ovog zakona Grčić ističe uspostavu registra državne imovine, koji bi po prijedlogu zakona trebao biti javno dostupan od 1. siječnja 2014., a osim tgoa će se novom institucionalnom ogranizacijom, koja podrazumijeva i gašenje postojeće Agencije za upravljanje državnom imovinom, biti postignuto i smanjenje ukupnih troškova sustava. Postojeći sustav po Grčićevim riječima broji 260 ljudi, a u novome će ih biti oko 200. 

Možda smo mogli ove promjene učiniti i ranije, prokomentirao je premijer Zoran Milanović, a ministar financija Slavko Linić istaknuo je kako je Hrvatskoj nužan brz i efikasan sustav upravljanja imovinom, jer osim privatizacije "u proračunu drugog prostora za povrat javnog duga nećemo naći".

• Mladen Pejnović postaje gospodar državne imovine