Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi e-savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Po tom zakonu iz 2020., u vrijeme trajanja posebnih okolnosti slijedom proglašenja pandemije bolesti Covid-19, u sklopu interventnih mjera Vlade nastojao se olakšati položaj najugroženijih.

Analizom se pokazuje da zakonska primjena nije utjecala na rad i tržište rada, kao ni na zaštitu tržišnog natjecanja ili okoliša, dok je razvidan pozitivan učinak na gospodarska i socijalna kretanja.

Uredno zaprimali
Zakon je prema tom dokumentu omogućio značajnom broju građana i poduzetnika da lakše premoste gospodarske teškoće uslijed pandemije, a nisu ostvarene ni katastrofične najave poput naknadnog tsunamija blokiranih računa ovršenika.

Zastojem ovrhe omogućilo se velikom broju ovršenika fizičkih osoba da u šestomjesečnom razdoblju trajanja posebnih okolnosti (do 18. listopada 2020.) mogu slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja.

To je omogućilo njihovo sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima te pridonijelo gospodarskom rastu u narednom razdoblju, dok je gospodarskim subjektima omogućeno da nakon prestanka trajanja posebnih okolnosti nastave s obavljanjem djelatnosti.

U tijeku su i konzultacije s nadležnim tijelima – Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Financijska agencija.

Od nje se očekuju, primjerice, podaci o kretanju ovrha na računima i stečajevima koji se pokreću po službenoj dužnosti tijekom razdoblja trajanja interventnih mjera, kao i pregled stanja nakon tog razdoblja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kao interventna mjera za pomoć građanima zakonom je bio propisan zastoj svih ovršnih postupaka (osim u slučaju zakonskog uzdržavanja, rente ili ako u pojedinačnom postupku sudac odluči da je nužno poduzeti ovršnu radnju), s time da su sudovi, javni bilježnici, poslodavci i HZMO predmete uredno zaprimali.

Preporuke članovima HJK-a
S obzirom na ishode koji su se htjeli postići, ukazuje se da je Hrvatska javnobilježnička komora (HJK) zastala s postupanjem u 170.199 ovršnih predmeta, a donesena su 29.103 rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, no ista nisu dostavljena strankama. Navedeni resor predložio je HJK da članovima izda preporuku o donošenju i otpremanju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nakon isteka zastoja ovršnih postupaka.

HZMO je za vrijeme interventnih mjera zastao s provođenjem 21.136 ovrha te je tijekom mjere zastoja s ovrhama zaprimljeno 4.695 ovrha, a nakon isteka zastoja izvansudske ovrhe broj ovrha po osnovi namirenja ostalih tražbina je u listopadu 2020. porastao za 1.659 ovrha, što znači i da se toliki broj novih ovrha tada nije provodilo zbog trajanja interventnih mjera.

Pored toga, u 2021. ukupni broj ovrha na razini godine u odnosu na 2019. je manji za 5,01 %, te je u 2022. ukupni broj ovrha za razdoblje od siječnja do listopada u odnosu na isto razdoblje u 2021. manji za 5,44%.

Uz pozitivan trend dodatno se u dokumentu ističe da je od 1. svibnja 2019. do 18. listopada 2019. Fina provela ukupno 3.175 dražbi od čega najviše njih u ovršnom postupku (2.090) i u stečajnom postupku (1.078), dok je nakon stupanja na snagu od 1. svibnja do 18. listopada 2020. provedeno tek 605 dražbi, od čega njih 10 u ovršnom postupku i 595 u stečajnom postupku.

U ovršnom postupku 10 dražbi je provedeno temeljem naloga nadležnog suda za provedbu. Usporedbe radi, u razdoblju od 1. svibnja 2021. do 18. listopada 2021. Fina je provela ukupno 3.146 dražbi: njih 2.289 u ovršnom postupku, 13 u postupku osiguranja i 844 u stečajnom postupku. Iz navedenog proizlazi da je stupanjem na snagu Zakona o interventnim mjerama “Fina zastala s provođenjem dražbi u oko 2.500 predmeta”.

Preporuka za daljnje postupanje je zadržati ovaj zakon na snazi uz intervenciju Sabora, a nakon što bude proglašen prestanak epidemije, navodi se da će biti potrebno donijeti Zakon o prestanku važenja Zakona o interventnim mjerama.