Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosi 19,5 posto, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bilo 29,9 posto osoba, potvrdio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS) koji je objavio konačne rezultate pokazatelja siromaštva u 2013. godini.

Po podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 22.916 kuna, što bi mjesečno bio iznos od 1.909 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 48.124 kune ili mjesečno 4.010 kune.

Istraživanje na kojem se temelji izračun podataka siromaštva i socijalne uključenosti je Anketa o dohotku stanovništva.

DZS u konačnim rezultatima ne daje usporedbe s prijašnjim godinama, ali iznosi podatak o stopi rizika od siromaštva određenoj prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. Taj pokazatelj uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunat je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012.

"Ta je stopa u 2013. iznosila 22,3 posto i upozorava na smanjenje životnog standarda i veći broj osoba u riziku od siromaštva u 2013. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4 posto", ističu statističari.

Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u prošloj godini najviša kod osoba u dobi 65 i više godina – 23,4 posto. U toj je dobnoj skupini najveća razlika i prema spolu, kod žena sa 65 i više godina iznosi 26,6 posto, a kod muškaraca 18,6 posto.

Najniža stopa rizika od siromaštva je za osobe u dobnoj skupini od 25 do 54 godine i iznosi 16,9 posto.

Prema najčešćem statusu u aktivnosti, u 2013. je stopa rizika od siromaštva najviša za nezaposlene osobe i iznosi 43,2 posto, a najniža za zaposlenike, 4,8 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Statistički pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2013. u Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 29,9 posto osoba.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u prošloj godini iznosi 14,7 posto.

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava, a podaci za prošlu godinu pokazuju kako gotovo svaka deseta osoba, točnije njih 9,9 posto, žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, njih 14 posto u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a 30,4 posto je osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem računa za režije.

Podaci iz Ankete pokazuju i kako 70,5 posto osoba žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva, 68,4 posto u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, 65,1 posto u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

Anketa pokazuje i da više od trećine osoba, njih 36,2 posto, živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 28,6 posto koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji je pak postotak osoba koje žive u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem, njih samo 0,3 posto.

Statistika iznosi i podatke o nejednakosti raspodjele dohotka, a koja je izražena kvintilnim omjerom. To je pokazatelj koji mjeri odnos ukupnog ekvivalentnog dohotka 20 posto populacije s najvećim i 20 posto populacije s najmanjim dohotkom.

U 2013. kvintilni je omjer u Hrvatskoj iznosio 5,3, što znači da je 20 posto stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primalo 5,3 puta veći dohodak od 20 posto stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom, objašnjavaju iz DZS-a.

DZS u priopćenju iznosi i usporedbu nekih pokazatelja između zemalja Europske unije, a prosječna je stopa rezika od siromaštva za EU-28 lani iznosila 16,7 posto.

Prema tome, Hrvatska je sa stopom od 19,5 posto u skupni zemalja s iznadprosječnom stopama rizika od siromaštva te šesta zemlja po visini stope.

Naime, najvišu stopu rizika od siromaštva 2013. imala je Grčka (23,1 posto), a slijede Rumunjska (22,4 posto), Bugarska (21 posto), Litva (20,6 posto), Španjolska (20,4 posto) i potom Hrvatska. Najniže su pak stope rizika od siromaštva zabilježene u Češkoj (8,6 posto), Nizozemskoj (10,4 posto), Finskoj (11,8 posto) i Danskoj (12,3 posto).