Dok se u Europi po stanovniku godišnje baci između 200 i 250 kilograma hrane, u Hrvatskoj točnog podatka o tome nema. Neslužbeno se govori, pak, o oko 400.000 tona bačene hrane. 

– Treba početi razgovarati o tome, educirati ljude i osvještavati ih da hranu ne treba bacati, a pogotovo ne onu koja ima rok trajanja nakon kojega je ona još dovoljno kvalitetna i zdravstveno ispravna da bi se mogla konzumirati – poručila je Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede prigodom obilježavanja Svjetskog dana hrane u Osijeku. Stručnjaci su se ondje okupili samo s jednom porukom: "Neka svaki dan bude svjetski dan borbe protiv bacanja hrane: kako smanjiti gubitak i bacanje hrane: od polja do stola".

– Razlikujemo gubitak od bacanja hrane. Dok se prvo događa, primjerice kada zelenu salatu želimo ponuditi tržištu, na polju joj već otkinemo vanjske listove, a bacanje je ono što činimo svjesno i nesvjesno – tumači akademkinja Vlasta Piližota s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. 

Na svjetskoj razini se gotovo trećina, odnosno 1,3 milijarde tona hrane baci tijekom cijele godine. Problem se ne veže samo uz bogate i razvijene zemlje.

– Recimo i siromašnije zemlje u kojima klimatski uvjeti ne dozvoljavaju proizvodnju hrane jer zemljište nije pogodno, poput primjerice Sahare gdje ju ljudi moraju odmah pojesti budući da nemaju hladnjake niti uvjete za njezino čuvanje. Stoga moramo misliti i na njih te im pomoći koliko je moguće – napominje akademkinja Piližota. Europska komisija je zbog toga preporučila kako prevenirati gubitke hrane. Saželi su to u deset koraka – od planiranog odlaska u kupnju, provjeru datuma namirnica, ali i vođenju računa o svom proračunu. Prema njima, svatko treba voditi računa i o održavanju hladnjaka u kojem se namirnice trebaju pohraniti i rotirati tako da one starije treba postaviti naprijed, a nove staviti iza. Poslužiti treba uvijek manje količine, a na kraju iskoristiti ostatke, zamrznuti ih te pretvoriti u gnojivo. 

– Moramo promijeniti svoje navike prilikom kupnje u koju se treba odlaziti planirano, a ne stihijski. Ne trebamo uvijek uzeti veće pakiranje zato što će nam ono trebati "idući puta". No, ako ga već otvorimo, onda ga treba pohraniti duboko i zamrznuti – ukazuje Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.  

Trenutno u svijetu gladuje gotovo milijardu ljudi dok s druge strane bačena hrana proizvođačima predstavlja i dvostruki ekonomski trošak.

– Ako smo hranu proizveli na odgovarajući način, dobrom poljoprivrednom prerađivačkom praksom, zapravo smo bacili i one inpute potrebne za njezin uzgoj, platili smo radnike, kao i sve ono što ide u radnu snagu, a potrošili smo i vodu za njezino navodnjavanje – pojašnjava Piližota.

Obraćajući se video linkom skupu, predsjednik Ivo Josipović osvrnuo se i na donacije hrane.

– Na razini ministarstva razmišljamo o tome. U izradi je novi Zakon o poljoprivredi koji bi svjetlo dana trebao ugledati do kraja godine. U njemu ćemo nastojati regulirati i taj dio u dogovoru s Ministarstvom financija kako bi se donacije hrane oslobodile poreza – dodala je Rukavina.