Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.

Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.

Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba. 

U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.

Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave

Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane ​obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.​

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.

Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.

Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura

Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.

Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura. 

Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura

Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine. 

Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.

​Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.

Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.

Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova

Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.

Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.

Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina​, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.

Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.