Koliki je zapravo porezni dug, mnogi su jučer bili zbunjeni, jer se prvotno spominjanih 51 milijardu kuna koje poreznici potražuju naglo svelo na 30 milijardi kuna. Iz Ministarstva financija pojašnjeno je da je ukupan dug od 2000. do kraja prošle godine doista nagomilan na 51 milijardu kuna, od čega se 66,5 posto odnosi na glavnicu (34 milijarde kuna), a 33,5 posto tog iznosa čine kamate (17 milijardi kuna). Dug od 30 milijardi kuna koje, pak, u svojim izjavama navodi ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec odnosi se, pak, na obveze dužnika s tzv. poreznog stupa srama, na kojemu se našlo ukupno više od 102 tisuće dužnika.

Ravnateljica Čavlović Smiljanec smatra da se implementiranim zakonskim rješenjima poreznicima konačno omogućilo da krenu u naplatu višegodišnjih poreznih dugovanja. Na udaru će se, najavljuje, najprije naći tvrtke i poduzetnici koji su zlouporabili poslovanje. Konkretno, radi se o 10 tisuća dužnika koji su osnivali niz povezanih, sestrinskih tvrtki, uglavnom bez zaposlenih, te su na taj način godinama izbjegavali plaćati obveze državi. Takvi poduzetnici, po podacima poreznika, duguju ukupno oko 12 milijardi kuna, a rješenja im Nada Čavlović Smiljanec najavlje dostaviti već do kraja kolovoza. Procjenjuje i da će im porez uspjeti naplatiti iz osobne imovine osnivača do kraja godine. Bivšem ministru financija Ivanu Šukeru upitno je, pak, koliko će država u pokrenutoj kampanji doista i uspjeti naplatiti, jer polazi od toga da je mnogo neplatiša s liste u stečaju i nelikvidno. Šefica Porezne uprave smatra realnim naplatu polovice od 30 milijardi kuna duga s objavljenog dužničkog popisa, no stručnjaci iz područja poreza znatno su oprezniji u procjenama.“Vjerujem da će u kratkom roku ova mjera dati rezultat u smislu poticaja onih čija su imena objavljena listi da započnu rješavati svoje obveze, no od 102 tisuće pravnih i fizičkih osoba s te liste koje duguju 30 milijardi kuna ne treba računati na velik fiskalni učinak. Realnim procjenjujem da će se uspjeti naplatiti tek 5 posto tog duga, dakle 1,5 milijardu kuna”, smatra Vlado Brkanić, urednik časopisa RRiF.Već na prvi pogled Brkanić ističe da se na listi da uočiti velika prisutnost poduzetnika koji su u stečaju i u teškoćama, sa starim dugovima za koje se otvara i pitanje zastare. Najveći dio, uvjeren je stoga Brkanić, neće se uspjeti naplatiti. No, znatno veći posao po njegovim riječima državu tek čeka u pogledu ubiranja poreznih obveza, ali ne za iznos duga s objavljene dužničke liste, koji je zapravo javno priznati dug po prijašnjim poreznim prijavama ili rješenjima. Drugo važno područje koje Ministarstvo financija tek treba otvoriti jest pitanje utaje poreza. To je, poručuje Brkanić, daleko zahtjevniji posao od utjerivanja utvrđenih neplaćenih obveza, no Brkanić smatra da za njega u Poreznoj upravi ima premalo ljudi i da je nužno dodatno ekipiranje u Ministarstvu financija.

Prijedlog Liniću

Gdje je lista velikih platiša?
“Transparentnost je uvijek dobrodošla. No, treba pričekati još dosta analiza koje će pokazati što nam je stvarno donijelo javno objavljivanje liste poreznih dužnika”, izjavio je u srijedu Damir Kuštrak, član Uprave konccerna Agrokor. “Volio bih napokon vidjeti i listu najvećih poreznih platiša u Hrvatskoj na kojoj bi Agrokor bio sigurno prvi na listi, ako se izuzmu trošarine”, poručio je Damir Kuštrak. (D. Jozić,VLM)

Najave i obećanja iz Porezne uprave

1. svim poreznim obveznicima u problemima omogućiti reprogram dugova na 36 mjeseci

2. realno je da će se od 30 milijardi kuna poreznog duga naplatiti polovica, oko 15 milijardi

3. na listi prioriteta je oko 10.000 onih koji su osnovali cijele lance poduzeća i koristili ih kako bi izbjegli plaćanje poreznih obveza – oni duguju oko 12 milijardi kuna

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

4. do kraja kolovoza bit će gotova prva porezna rješenja, a do konca godine poreznici planiraju rješiti 10.000 prioritetnih dužnika

5. porezna uprava preko podataka i OIB-a može utvrditi ukoliko je netko imovinu prebacio na članove obitelji, pa će porezni dug naplatiti od njih

6. zakon o financijskom poslovanju trebao bi hrvatsko tržište očistiti od poduzetnika koji su izvor nelikvidnosti