Proglašen je kraj pandemije koronavirusa za Hrvatsku. Jedini dohvatljiv podatak vezan uz pandemiju i razmjere šteta koje je izazvala jest broj žrtava – broj umrlih od i s Covidom u Hrvatskoj je prešao 18 tisuća, s tim da i dalje dnevno umire 3 do 5 zaraženih.

Još se zbrajaju štete i rade procjene koliko nas je korona ukupno stajala, a posljednji put kada je detaljnije komunicirano – bilo je to još u vrijeme mandata ministra financija Zdravka Marića – bio je to frapantan iznos.

Marić je ustvrdio da je u nepune dvije godine iz državnog proračuna za trošak Covida otišlo čak 40 milijardi kuna, odnosno oko 5,3 milijarde eura. Kad je gospodarstvo posrijedi, danas će se svi složiti da je država, odnosno Vlada RH, u toj situaciji dobro odreagirala. Bila je to najveća kriza na globalnoj razini nakon Drugog svjetskog rata, s općim lockdownom i prekidima komunikacije i trgovine.

Bilo je važno brzo povući poteze kako bi se zaustavilo gašenje poslovanja i radnih mjesta. Glavna mjera za kojom je posegnula Vlada, i to odmah, bila je potpora za očuvanje radnih mjesta. Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućena je mjera potpora za očuvanje radnih mjesta, kasnije i za skraćeno radno vrijeme kod poslodavaca koji su ugroženi zbog pandemije, kojom je pokriveno oko 18 milijardi kuna troškova za plaće kod, kako je komunicirao sam premijer Andrej Plenković, više od 92 posto poslodavaca i bilo obuhvaćeno svako drugo radno mjesto.

Promptno su uvedeni i tzv. Covid-krediti, koje je kod Hamag-Bicroa, prema podacima koje smo jučer dobili, interes je bio velik. Predviđen je bio ukupan fond od 281 milijuna eura, od čega je gotovo sav iznos iskorišten, 277 milijuna eura. Taj iznos iskoristilo je 5373 poduzetnika i zahvaljujući njima osigurano gotovo 3 tisuće radnih mjesta.

U Covid-godini, 2020., prekinut je rast BDP-a u svim zemljama EU, a pada je bila pošteđena jedino Irska. Sve druge članice bile su pogođene, a najviše one koje su oslonjene na turizam poput Španjolske, Grčke, Portugala, Italije.

Na razini EU pad je bio 5,6%, a hrvatski BDP bio je niži za 8,5%. Europska turistička industrija bila je i najviše pogođena, no Hrvatska je od svih pretrpjela najmanje ‘potrese’ jer najmanje ovisi o gostima koji dolaze avionom. Već godinu kasnije stvari se vraćaju u “normalu”, hrvatski gospodarski rast je prešao 13%.

Sve generacije koje su svjedočile pandemiji pamtit će to vrijeme i po dramatičnim promjenama koje su uslijedile u poslovanju i svakodnevnom životu. Žilavost su pokazali posebice mali poduzetnici, koji se i najbrže prilagođavaju novim uvjetima.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Preko noći, nakon proglašenja lockdowna, profunkcionirala je i u Hrvatskoj online komunikacija i trgovina. Osim turizma i ugostiteljstva, putničkih agencija, potpore za “čekanje” spasile su i putničke agencije, rent-a-car kuće, autobusne prijevoznike, dok su s druge strane najmanje negativan efekt osjetili u ICT industriji, telekomunikacijama, farmaceutskoj proizvodnji i energetici.

Dapače, tim su djelatnostima pandemijski uvjeti povećali aktivnosti. Jedna od promjena koju je pandemija potaknula jest i uvođenje rada od kuće, koji je u mnogim djelatnostima u kojima ga je moguće prakticirati, zadržan, a reguliranje je u određenoj mjeri uvedeno i u zakonsku regulativu.

Imali smo među najblažim mjerama, a srećom i relativno kratak lockdown u odnosu na druge zemlje, ističu u HUP-u/M. Lukunić/PIXSELL

Proizvodnja potrebnih roba
Naročito je novi vjetar bio vidljiv u poslovanju OPG-ova, iz kojih su na kućne adrese kupaca ekspresno počele stizati zdrave namirnice, a u sektoru poljoprivrede startalo je i umrežavanje malih proizvođača i organiziranje zajedničkog nastupa, što je tradicionalno bila velika boljka tog sektora.

U svim se industrijama prebacilo na proizvodnju potrebnih roba, primjerice iz šećera i džina proizvodio se etilni alkohol, tekstilci su zamijenili standardne programe sa zaštitnim maskama, pokrenute su proizvodnje vizira i drugim potrepština koje su inače stizale iz Kine, a s kojom su dobavni pravci jedno vrijeme bili prekinuti ili otežani.

U takvim uvjetima, prekinutih dobavnih pravaca s Kinom i višestruko povećanih cijena sirovina i proizvoda, ekonomisti su ukazivali na prijetnju njihovog prelijevanja na potrošačke proizvode. To je u stvarnosti bilo vidljivo već i prije rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj je u odnosu na druge zemlje komplikaciju dodatno stvorio potres, odnosno dva velika razorna potresa, pa tim više i nije jednostavno podvući crtu i ocijeniti koje su akcije ostavile najviše utjecale na kretanja u gospodarstvu.

“Bilo je to vrlo izazovno razdoblje, a pravovremena reakcija države i mjere za zadržavanje zaposlenosti pomogli su očuvanju radnih mjesta, što je bilo ključno za zadržavanje standarda i borbu protiv krize. Vlada je oslobodila značajna sredstva za zadržavanje radnika te je na vrijeme liberalizirala protupandemijske mjere, pa je Hrvatska imala jedne od najblažih mjera, a srećom i relativno kratak lockdown u odnosu na druge zemlje”, ističu u HUP-u, u kojem pozdravljaju i formalno proglašenje kraja pandemije.

Izdvajaju važnost i prilagodbe koju je pokazalo gospodarstvo, ali i javni sektor. “Preko noći su procedure informatizirane, a time i pojednostavljene i ubrzane, što je povećalo efikasnost i olakšalo poslovanje. Pokazalo se da je administracija spremna za još jaču digitalizaciju i povećanje efikasnosti koje vodi prema modernoj i manjoj državnoj upravi”, zaključuju u HUP-u.

Ublažene nejednakosti
I predsjednik HGK Luka Burilović, komentirajući kraj trogodišnje agonije za gospodarstvo, koja uz koronu uključuje i potres i energetsku krizu, ističe pozitivnu i pravovremenu reakciju Vlade.

“Hrvatska je tijekom čitavog razdoblja u kojem različiti oblici državne intervencije zapravo nisu ni prestali, uspjela očuvati visoku razinu gospodarske aktivnosti i ublažiti socijalne nejednakosti.

Najveću zaslugu u postizanju navedenog cilja valja pripisati Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta, moratorijima na otplatu kredita za pojedine kategorije građana i gospodarstvenika, te u novije vrijeme različitim intervencijskim mjerama u području energetike”, ocjenjuje Burilović, dodajući da je usprkos značajnim proračunskim opterećenjima i traženjima različitih segmenata društva i gospodarstva, Vlada vodeći računa o uravnoteženim javnim financijama uspjela odgovoriti na većinu zahtjeva svih segmenata društva.

“Tome u prilog govori i činjenica da danas, u trenutku kada se proglašava kraj pandemije, ali globalna ekonomska neizvjesnost traje i dalje, Hrvatska nalazi u bitno boljem položaju nego primjerice tijekom krize 2008. Inflacija je u padu i predviđa se da će do kraja godine iznositi oko 5%, udio javnog duga u BDP-a pada, proračun završio je 2022. godinu u suficitu”, ističe Burilović.

Liječničko osoblje iznijelo je najveći teret borbe s teškom bolešću/B. Ščitar/PIXSELL