Dinamika pokretanja i gašenja tvrtki i obrta polako se vraća na predpandemijske obrasce. Ona je lani i u prvim mjesecima ove godine bila usporena s jedne strane zbog epidemioloških ograničenja u poslovanju (manje novoregistriranih poslovnih subjekata), a s druge zbog COVID-potpora koje su kod dijela poduzetnika odgodile izlaske s tržišta.

Mjere potpore do 4000 kuna po zaposlenom u međuvremenu su svedene na nekolicinu djelatnosti koje su osobito osjetljive na mjere fizičkog distanciranja, poput putničkih agencija i turoperatora, organizatora kulturnih i sportskih događanja, povremenog prijevoza, noćnih i disko klubova.

Prijave za novi program

Upravo ovog tjedna započelo je razdoblje prijava Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za potpore za listopad u okviru novog programa zadržavanja radnika (ZRM) u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti. Prijave se zaprimaju do 25. studenog, a ZRM potpore vezane su uz COVID-potpore (70 posto zaposlenih i više, s tim da o postotku ovisi i sam iznos po radniku).

U svakom slučaju, taj “kišobran” je velikim dijelom izmaknut, a to postaje uočljivo i na povećanju broja dobrovoljnih likvidacija i stečajeva.

U trećem ovogodišnjem kvartalu pokrenuta su 1274 stečaja tvrtki, što je za više od 500 ili za oko 70 posto više nego u istom tromjesečju prošle godine. Međutim, time se njihov broj samo vratio na predkrizne razine. Primjerice, u ljetnom kvartalu 2019. pokrenuto ih je desetak manje, ali godinu prije bilo ih je više nego ove godine.

Od početka godine do kraja rujna pak otvoren je 3941 stečajni postupak, što je za četvrtinu više nego lani te približno isto kao pretprošle godine. U isto vrijeme, u prvih je devet mjeseci ove godine novoregistrirano 18.783 tvrtke i obrta, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 28 posto ili za više od tisuću poslovnih subjekata.

No, time je broj novopokrenutih poduzetničkih pothvata još uvijek za oko 2500 ili 12 posto manji nego preklani te devet posto manje nego 2018. To je nesumnjivo svojevrstan odraz percepcije gospodarskog okruženja i još uvijek prisutne neizvjesnosti i rizika povezanih s utjecajem pandemije na gospodarsku aktivnost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Promatrano po djelatnostima, u trećem tromjesečju u odnosu na drugo broj novoregistirranih tvrtki i obrta povećan je, i to za 4 posto, samo u djelatnostima klasificiranim prema NKD-u u Informacije i komunikacije, kojima je i inače svojstvena nešto veća propulzivnost.

Najmanji broj registracija u prošlom je tromjesečju zabilježen u djelatnosti Prijevoza i skladištenja (samo 424), a relativno gledano najizraženiji pad broja registracija u odnosu na drugi kvartal uočljiv je u sektoru trgovine (27 posto) te u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (24 posto).

Teško stanje u trgovini

Uspoređujući ovogodišnja kretanja s proteklim godinama, u građevinarstvu je, primjerice, u prvih devet mjeseci registrirano više od 3000 novih tvrtki i obrta, što je oko 900 više nego lani, ali i za 400-tinjak ili 16 posto više nego pretprošle godine.

Nasuprot tome, u trgovini je ove godine registriran 2251 poslovni subjekt, što je oko 12 posto više nego lani, ali 16 posto manje nego u godini prije pandemije. U prijevozu i skladištenju npr. broj ove godine osnovanih tvrtki i obrta je upola manji nego u predkriznoj 2019.

U isto vrijeme u toj je djelatnosti broj stečaja pokrenutih ove godine (255) povećan za više od 50 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 38 posto u odnosu na 2019. Promatra li se samo protekli kvartal najviše otvorenih stečajeva bilo je u ugostiteljsko-turističkim djelatnostima te u trgovini, a najmanje u IT sektoru.