Domaće gospodarstvo već se desetljećima financira većinom putem bankovnih kredita, no razvoj financijske industrije posljednjih godina donio je niz drugih, alternativnih izvora na tržištu kapitala koji su među gospodarstvenicima vrijedni razmatranja. Posebno u kontekstu oporavka od krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

To najviše vrijedi za onaj segment koji čini najveći udjel u gospodarstvu – mala i srednja poduzeća – te one od kojih se, kolokvijalno rečeno, „najviše očekuje“ – startupa koji imaju potencijal izrasti u zvijezde tehnološkog sektora, poput Rimac Automobila ili Infobipa. Prikupljanjem sredstava putem tržišta kapitala omogućuje se stvaranje nove dodane vrijednosti za tvrtku, investitore i gospodarstvo u cjelini.

Burza sve privlačnija

Kada se kaže tržište kapitala, prvo se pomisli na burzu. U tom kontekstu, primjetno je da je domaćim kompanijama sve privlačnija opcija prikupljanja kapitala prodajom dionica ili obveznica investitorima. Od početka pandemije Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila je ukupno 17 prospekata kompanija za uvrštenje vrijednosnica na Zagrebačkoj burzi – 11 u 2020. te šest u ovoj godini.

U proteklih godinu dana provedene su dvije inicijalne ponude dionica (IPO) i jedna sekundarna, među kojima svakako valja istaknuti uvrštenje dionica Spana, prvog pravog tehnološkog IPO-a na Zagrebačkoj burzi s prikupljenih 101 milijun kuna, a koji je izazvao priličan interes građana.

Naime, interes je bio dvostruko veći od ponuđenog broja dionica, a 75 posto novih dioničara Spana sada čine mali ulagači. Za prikupljanje kapitala na burzi odlučio se i trgovac automobilskim dijelovima CIAK. Iz te su tvrtke poručili kako im je listanje na Zagrebačkoj burzi bila izvanredna prilika da iskoriste svoju tržišnu poziciju i kroz daljnji rast postanu tržišni lider na regionalnoj razini.

Edukacije u organizaciji HGK

Dokapitalizacijom su neto dug sveli gotovo na nulu čime je osigurana snažna financijska pozicija CIAK-a za daljnji poslovni razvoj i financijski rast. Kako bi preokrenuli trend ‘bankocentričnosti’ domaćeg gospodarstva i upoznali svoje članice sa svim izvorima financiranja koji su im na raspolaganju, Hrvatska gospodarska komora (HGK) je u suradnji s Hanfom priredila okrugli stol o mogućnostima financiranja gospodarstva putem tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova te ulozi institucionalnih ulagatelja u razvoju gospodarstva.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dodatan vjetar u leđa tvrtkama u potrazi za novim izvorima kapitala dat će i nova regulativa kojom su olabavljeni uvjeti financiranja putem alternativnih investicijskih fondova (AIF), po čemu smo donedavno bili najrigorozniji u EU. Ova vrsta fondova, iako počesto u medijskoj sjeni, imaju iznimno veliki potencijal financiranja gospodarstva.

U posljednjih 15 godina domaći i strani AIF-ovi uložili su u hrvatske kompanije 547 milijuna eura. U zadnjih nekoliko godina, a naročito u ‘kriznoj’ koronagodini, hrvatska industrija AIF-ova doslovno je procvjetala. Samo u zadnje tri godine AIF-ovi su uložili 323 milijuna eura, a iznosi ulaganja rastu iz godine u godinu: 82 milijuna eura u 2018., u 2019. 95 milijuna eura, a u 2020. 146 milijuna eura.

Valja naglasiti kako ovi iznosi uključuju samo kapitalna ulaganja AIF-ova, a prosječna transakcija preuzimanja, odnosno ulaganja u kompaniju sadrži i do 50 posto dodatnog bankarskog duga koji nije vidljiv u ovim statistikama. Veliki i još uvijek ne dovoljno iskorišten izvor financiranja su mirovinski fondovi, koji kao najveći ulagatelji na tržištu kapitala raspolažu trenutno neto imovinom od gotovo 130 milijardi kuna.

Međutim, mirovinski fondovi najavili su sudjelovanje u CRO Value fondu koji će raspolagati ciljanom imovinom od milijardu kuna. Fond će ulagati u poduzeća koja nisu na burzi, a potreban im je novac za investicije i razvoj poslovanja. U oporavku gospodarstva koji bi prema posljednjim procjenama Hrvatske narodne banke ove godine mogao dosegnuti čak 8,5 posto – što bi nas učinilo najuspješnijom članicom EU-a – izraženiji udjel trebala bi imati osobna potrošnja, zatim rast investicija uslijed obnove Zagreba i Banije od potresa te znatni priljevi iz različitih fondova EU koji su na raspolaganju.

U tom će procesu jednu od najvažnijih uloga imati financijske institucije jer će bez svježeg i povoljnog kapitala biti teško dugoročnije ostvariti dinamičan rast, kazao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije i upozorio kako se realni sektor u Hrvatskoj još uvijek većinom financira iz kredita, odnosno snažno se oslanja na banke. Upravo zbog toga HGK je organizirao okrugli stol ‘Kako potaknuti financiranje i razvoj’ na kojem se tražio odgovor kako 160 milijardi kuna koji leže na računima HNB-a i poslovnih banaka učiniti što dostupnijim gospodarstvu.

Poduzetnici su zatražili fleksibilnije uvjete financiranja i poručili – tko brzo daje, dvostruko daje, ali iz financijskih institucija su odgovorili kako neće financirati loše projekte i gubitaše te da se rješenje strukturalnih problema domaće ekonomije ne može tražiti od njih, već od politike. Kada je riječ o financiranju putem kredita, valja istaknuti kako su kamate najniže ikada, ali kreditna aktivnost je nakon početnog skoka ostala prigušena jer su banke zaoštrile uvjete kreditiranja.

Depoziti poduzeća u bankama rasli su 17 posto, najviše od sektora trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva, dok su se s druge strane pogođenije branše morale zaduživati. To je jasan pokazatelj asimetričnog djelovanja krize, naglasio je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i nadodao da se izbjeglo pogoršanje kvalitete plasmana, ali uz znatni neizvjesnost.

Pripreme za uvođenje eura

Osim što svojim aktivnostima i kroz vlastiti sustav otvara komunikaciju i iznalazi najpovoljnija rješenja za financiranje poslovanja i razvoja, HGK puno radi i na pripremi gospodarstvenika i financijskih institucija za uvođenje eura. Tako njegovi predstavnici sudjeluju u radu četiri koordinacijska odbora osnovana temeljen Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača je srpnju je organizirao, prvi u nizu, inicijalni sastanak u kojima će uz pomoć nadležnih tijela informirati gospodarstvenike o aktivnostima zamjene kune eurom.

Na sastanku je sudjelovalo 100 trgovaca, a HGK je pritom prikupio pitanja gospodarstvenika/trgovaca koja su dostavljena u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radi priprema smjernica za prilagodbu gospodarstva. Predstavnici HGK i strukovnih udruženja koja okupljaju financijske institucije sudjeluju u radu Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava.

U tom kontekstu održavaju se tematski sastanci udruženja financijskih institucija i njihovih radnih tijela uz komunikaciju i razmjenu mišljenja s nadležnim institucijama. U Koordinacijskom odboru za zamjenu gotovog novca, uloga HGK je anketiranje i skupljanje podataka od tvrtki, s ciljem precizne procjene potrebne količine gotovinskog novca u podrazdoblju, a posebno u trenutku uvođenja eura kao platežnog sredstva. Proces informiranja gospodarstvenika započelo je već ranije kroz predavanja za poduzetnike koje su u gotovo svim županijskim komorama održali HNB i HGK, a u planu su i posebne edukacije.

* Sadržaj omogućio HGK