Kad je prije nepuna dva mjeseca Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prvu procjenu BDP-a za zadnji kvartal prošle godine, premijer Andrej Plenković naglasio je kako je s 2,8 posto rasta na razini cijele godine Hrvatska ostvarila drugu najveću stopu u cijeloj EU.

Dodao je i da je to pet puta viši rast od prosjeka europodručja. No, prema jučer objavljenim revidiranim podacima po tromjesečjima hrvatski BDP lani je realno porastao i više – 3,1 posto.

U okviru revizije višegodišnjeg niza podataka najveće korekcije doživjeli su oni za 2023. U DZS-u su objasnili kako su u obračun uključene, primjerice, revizije plaćenih subvencija na proizvode i proizvodnju, i to zbog metodoloških promjena u praćenju subvencija vezanih za obnovljive izvore energije i mjera zbog rasta cijena energenata.

Isto tako, kod poreznih prihoda provedena su usklađivanja s obzirom na izvore podataka u 2023. i revizije naknada za poticanje OIE. Sve u svemu, korekcija lanjske stope rasta BDP-a s 2,8 na 3,1 posto umnogome je rezultat ispravaka na komponenti državne potrošnje.

Nekonzistentni podaci
Usporedbe radi, prema procjeni BDP-a s kraja veljače ona je rasla 2,6 u prvom, 6,8 posto u drugom, 2,1 u trećem te 0,2 posto u zadnjem kvartalu. Prema revidiranim podacima državna potrošnja rasla je po stopama od 6,1 posto (u prvom tromjesečju), 10,1 (u drugom) te šest odnosno 4,6 posto u trećem i četvrtom.

Revizija BDP-a objavljena je u paketu s izvješćem o proračunskom manjku i razini duga opće države, koje države članice EU podnose Europskoj komisiji i Eurostatu dvaput godišnje, u travnju i listopadu, i na kojemu se temelji fiskalni nadzor EK.

Prema revizijskoj politici nacionalnih računa i statistike državnih financija (deficita), naime, kada travanjska notifikacija pokaže znatne promjene, DZS je dužan “omogućiti konzistentnost podataka i objaviti reviziju BDP-a”, napominju u toj državnoj instituciji.

Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava upravo na dvojbenu konzistentnost pokazatelja. Kaže kako iz njih proizlazi da zapravo “70 posto rasta BDP-a dolazi iz promjena zaliha i statističkih diskrepanci”, što je “veoma neuobičajeno”. U pozadini toga kao moguće objašnjenje nameće se podcijenjena inflacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako bilo, prema izvješću o deficitu i javnom dugu, nakon što je pretprošle godine Hrvatska zabilježila suficit od 88 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, lani je manjak na razini konsolidirane opće države (prema Eurostatovoj metodologiji) iznosio 528 milijuna eura ili 0,7 posto BDP-a.

Ukratko, osjetno su povećani i prihodi i rashodi, ali rashodi su rasli po većoj stopi. S tim u vezi valja primijetiti da je prilikom rebalansa državnog proračuna u studenome Vlada za 2023. ukupni manjak proračuna opće države bila projicirala na 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a. Tadašnje projekcije predviđale su i spuštanje razine javnog duga na 60,7 posto BDP-a.

Brži rast rashoda
Prema jučerašnjem izvješću državnih statističara, konsolidirani dug je sa 67,8 posto BDP-a koliko je iznosio krajem 2022. lani na kraju smanjen na 63 posto BDP-a, nešto sporije od predviđanja Vlade u zadnjem kvartalu. U apsolutnim iznosima dug opće države tijekom prošle godine je povećan za nešto manje od dvije milijarde eura, sa 46,3 na 48,2 milijarde.

Vezano uz iznos deficita u DZS-u naglašavaju kako je “velik utjecaj imao proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, što je u odnosu na prethodnu godinu za 463 milijuna eura manje”.

Bržem rastu rashoda najviše su pridonijela povećanja bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi te izdaci za kamate, naknade zaposlenima i subvencija.

Učinak tih povećanja umnogome je ublažen uslijed rasta poreznih prihoda. Na njihov rast prigušujuće su djelovale mjere za ublažavanje cijena energenata kroz negativan utjecaj na porezne prihode od PDV-a i trošarina na energente, dok je istodobno na prihode od poreza na dohodak i bogatstvo pozitivno utjecao (jednokratni) dodatni porez na dobit.

Porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su lani u iznosu nešto manjem od 15 milijardi eura, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 15,8 posto, dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5,75 milijardi eura ili 16,7 posto više nego u 2022. godini. Prihodi od neto socijalnih doprinosa rasli su dvoznamenkasto, za 14,4 posto, na 8,4 milijarde eura. Investicije su pak zabilježile rast za 62 posto; iznosile su 4,15 milijardi eura.

Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija dosegnuli su 80 milijuna eura, dok su kamatni rashodi ostvareni u iznosu od 1,3 milijarde eura ili 39,1 posto više nego godinu prije (930 milijuna eura).