Automat-klubovi, ali i odvjetnici sve više na meti nezakonitih rabota

Autor: Marija Brnić , 14. srpanj 2020. u 22:00
Foto: Pixabay

Analizom obuhvaćeni podaci od 2014. do 2018. pa u njima nema slučaja vezanog za sumnjive radnje u najvećoj banci u Hrvatskoj – Zabi.

Nacionalna ranjivost na pranje novca u Hrvatskoj je srednje niska, utvrđeno je analizom petogodišnjih podataka u Ministarstvu financija i Uredu za sprječavanje pranja novca, o kojoj je nedavno izviještena i Vlada. Rizičnost iskazana na skali od 0,0 do 1,0 u Hrvatskoj je 0,35.

Najranjiviji je bankarski sektor, dok je najmanje izložen sektor vrijednosnih papira. No, valja reći i da su ovom analizom obuhvaćeni podaci od 2014. do 2018., a premda je dva tjedna nakon podnošenja Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Vladi podneseno i godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma za 2019., na žalost, friški podaci, koji su bili spremni kada se radilo nacionalnu procjenu rizika, ipak nisu uvršteni.

Bez afere broj 1

Da jesu, za očekivati bi bilo da bi ranjivost bankarskog sektora bila još snažnija, jer se u međuvremenu, kako smo svjedočili proljetos, utvrdilo niz propusta u najvećoj hrvatskoj banci vezanih uz prijavu sumnjivih transakcija.

Kako se pokazalo u Zapisniku Hrvatske narodne banke, njezini eksperti utvrdili su sustavno zanemarivanje pitanja sprječavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci, što je izbilo u javnost kroz propuste u slučaju računa Milana Popovića, koji je iz Srbije preselio poslovanje u Hrvatsku, a preko kojih je u Zabi prošlo više od milijardu kuna.

Prema HNB-ovoj procjeni kao sumnjive Zagrebačka banka trebala je prijaviti čak 38 transakcija ukupne vrijednosti gotovo pola milijarde kuna.

8,54

milijarde kuna ukupni godišnji promet automat klubova u Hrvatskoj 2018. godine, a čak 85% odvija se u gotovini

Ipak, prema podacima za prethodno petogodišnje razdoblje obuhvaćeno Nacionalnom procjenom rizika, banke su te koje najviše obavještavaju o mogućim sumnjivim transakcijama. Od 4,7 tisuća prijava podnesenih do 2019. gotovo 85% stiglo je iz banaka, iz drugih financijskih institucija 13,5 posto, a najmanje alarmiraju profesionalne djelatnosti, manje od 2 posto.

U ocjeni rizičnosti bankarskih usluga najosjetljiviji su transakcijski računi pravnih i fizičkih osoba, te depoziti, koji su najvažniji proizvodi banaka pogodni za pranje novca.

Inače, banke su i globalno na meti regulatora zbog kršenja propisa o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, pa je tijekom prošle godine 12 od 50 najjačih svjetskih banaka kažnjeno novčanim kaznama koje premašuju 8 milijardi dolara.

Ured za sprječavanje pranja novca utvrdio je i nizak rizik osjetljivosti sektora vrijednosnih papira, čemu je zasluga, nažalost, uvelike pripala činjenici da je tržište još od doba krize 2008. slabo i Burza se nakon tog snažnog pada prometa nije stigla oporaviti u promatranom razdoblju, a drugi je problem i da se trgovina vrijednosnim papirima uglavnom svodi na dionice.

No, nekoliko je “niša” kroz koje perači nastoje provući nezakonitim rabotama stečen kapital budi pozornost u ovom pregledu, prvenstveno djelatnost igara na sreću.

Budući da se, primjerice, u kladionicama 97% prometa, po procjeni Porezne, odvija u gotovinskom plaćanju, profil ovog poslovnog tržišta je pod interesom države, a neovisno o kojoj se vrsti igara radi, slabom točkom u analizi se navodi to što priređivači igara na sreću nemaju propisanu obvezu identificiranja igrača, izuzev u slučaju isplate dobitka većega od 15.000 kuna.

Riječ je i o vrijednim sektorima, jer, primjerice, u slučaju kladionica prema podacima za 2018. ukupan promet iznosi 2,55 milijardi kuna. Još krupniji je u automat-klubovima, u kojima se 85% prometa odvija u gotovini, a ukupni je iznosio 8,54 milijarde kuna.

Ni kladionice ni automat-klubovi nisu u međuvremenu prijavljivali sumnjive igrače, a poreznici su kod njih utvrdili prekršaje iz ove domene, 6 u kladionicama i 32 kod automat-klubova. Klasične igre na sreću, lutrija, ostvaruje promet na godišnjoj razini od 7,27 milijuna kuna i ima nisku razinu rizičnosti od pranja novca.

Otprilike na toj je razini i rizičnost za igre na sreću putem interneta, kojim se godišnje izvrti nemalih 4,67 milijardi kuna.

Za oko zapinje i da se posebna važnost daje se prepoznavanju politički izloženih osoba, pa se u analizi kritizira i njihovo neprijavljivanje, i to ne samo u poslovima u financijskim institucijama gdje se osobe legitimira, nego i u slučajevima kada raznorazni državni službenici sudjeluju u igrama na sreću.

Za Ured za sprječavanje pranja novca i odvjetnici ulaze među djelatnosti sve izloženije ovom riziku. Inače, premda nisu najsvježiji, u dokumentu o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma na jednom mjestu obuhvaćeni su brojni zanimljivi podaci, pa se tako može iščitati da je tijekom 2017. policija procijenila štetu od prijavljene zlouporabe položaja službenih osoba u iznosu od 244 milijuna kuna, a još više, 275 milijuna u 2018.

Nekretnine su ‘out’, keš je ‘in’

Navodi se i da je, kao negativni trend, kako u odnosu na organizirani kriminalitet, tako i kod koruptivnih kaznenih djela, uočen višegodišnji pad vrijednosti zamrznute imovine, što se tumači kao posljedica sve manjeg ulaganja u nekretnine, a više podizanja gotovine kojoj je teško ući u trag.

Budući da i načini skrivanja novca od trgovine drogama, krijumčarenja roba, utaja poreza do mita i drugih ilegalnih rabota postaju sve sofisticiraniji, i novi državni akcijski plan posebno se fokusira na prvu liniju obrane, na jačanje i dodatnu edukaciju zaposlenika u poslovnim jedinicama, koji i sumnjive transakcije prvi prepoznaju i dalje prijavljuju. Inače, Ured za sprječavanje pranja novca krajem svibnja imao je svega 20 zaposlenika.

Komentirajte prvi

New Report

Close