Ekonomski institut, Zagreb očekuje pad BDP-a od 0,5 posto u 2014. i rast od 0,7 posto u 2015. Prognoze rasta nepromijenjene su u odnosu na one od prije tri mjeseca. Ocjenjuje se da su pozitivna kretanja iz prvog tromjesečja ove godine bila privremena te da posljednji raspoloživi pokazatelji ukazuju da će desezonirana stopa promjene BDP-a u drugom tromjesečju najvjerojatnije biti negativna. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

U ovoj se godini očekuje nastavak rasta stope nezaposlenosti praćen padom raspoloživog dohotka što će dovesti do daljnjeg pada osobne potrošnje. U idućoj je godini moguć oporavak ekonomske aktivnosti potaknut jačanjem
inozemne potražnje, značajnijim povlačenjem sredstava iz fondova EU-a te prvim rezultatima strukturnih prilagodbi provedenih u ovoj godini. Glavni rizici ostvarenja ovih prognoza odnose se na način provođenja fiskalnih mjera zacrtanih procedurom pri prekomjernom deficitu, te na obuhvat strukturnih reformi. S obzirom na to da se približavaju parlamentarni izbori, politička volja za reformama slabi pa je moguć zastoj u njihovom provođenju i odgoda uspostave stabilnog gospodarskog rasta u budućnosti.

Unatoč porastu desezoniranog BDP-a od 0,3 posto u prvome tromjesečju ove godine u usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle godine, BDP je na godišnjoj razini ipak pao za 0,4 posto, ponajviše zbog snažnih negativnih gospodarskih trendova zabilježenih krajem prošle godine. Rastu u prvome tromjesečju najviše je pridonijelo jačanje osobne potrošnje i izvoza. Dostupni podaci za drugo tromjesečje pak ukazuju na slabljenje gospodarske aktivnosti. Trgovina na malo i porezni prihodi zabilježili su slabije stope rasta, dok je desezonirana industrijska proizvodnja u drugom tromjesečju zabilježila pad u iznosu od 2,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Sudeći prema tim
pokazateljima, ali i prema CEIZ indikatoru poslovnog ciklusa (www.eizg.hr), velika je vjerojatnost da će desezonirana stopa rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine biti negativna.

Rast BDP-a u prvome tromjesečju ponajviše je rezultat neobično snažnog rasta osobne potrošnje (0,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje) što je vjerojatno posljedica sezonskih rasprodaja početkom godine. U prilog tome govore i godišnje stope rasta potrošačkih cijena koje od početka godine bilježe negativne vrijednosti. Međutim, za očekivati je da će osobna potrošnja u nadolazećem razdoblju padati pod pritiskom smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, nastavka procesa razduživanja stanovništva te niskog povjerenja potrošača. Javna potrošnja je po prvi puta u posljednje tri godine zabilježila negativne stope rasta, -2,3 posto kumulativno u posljednja tri tromjesečja, što upućuje na intenziviranje fiskalne konsolidacije potaknuto ulaskom Hrvatske u proceduru pri prekomjernom deficitu. Investicije nastavljaju tonuti ponajviše zato što privatni sektor pod teretom nagomilane nelikvidnosti ne uspijeva pokrenuti novi investicijski ciklus, dok fiskalna prilagodba sprečava oporavak javnih investicija. Izvoz i uvoz su, prema nedavno revidiranim podacima, u prva četiri mjeseca 2014. godine zabilježili snažan rast na godišnjoj razini, izvoz od 14,9, a uvoz od 7,9 posto, što ipak treba promatrati s oprezom s obzirom na promjenu metodologije praćenja vanjske trgovine.

Nove prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb ostale su nepromijenjene u odnosu na prognoze rasta od prije tri mjeseca jer usprkos pozitivnim kretanjima iz prvog tromjesečja, najnoviji podaci potvrđuju sumnju da se negativna kretanja postupno vraćaju. Očekuje se pad BDP-a od 0,5 posto u 2014. godini, uvjetovan i dalje vrlo slabom domaćom potražnjom i snažnijom fiskalnom konsolidacijom u drugom dijelu godine zbog potrebe da se kompenzira razočaravajuće prikupljanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost u prvoj polovici godine. U 2015. godini očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti, u iznosu od 0,7 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem
inozemne potražnje, značajnijim povlačenjem sredstava iz fondova EU-a te iskazivanjem prvih učinaka reformi najavljenih i provedenih u ovoj godini.

Državna i osobna potrošnja u najvećoj će mjeri odrediti očekivani pad BDP-a u ovoj godini. Očekuje se da će nastavak provođenja fiskalne konsolidacije u sklopu procedure pri prekomjernom deficitu uzrokovati pad državne potrošnje od 1,5 posto u ovoj te od 1,0 posto u idućoj godini. Osobna potrošnja također će nastaviti padati u ovoj godini, i to za 0,5 posto, dok se u 2015. očekuje stabilizacija kojoj će ponajviše doprinijeti zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada. Inflacija će u ovoj godini biti nešto niža od prethodnih očekivanja, u prosjeku 0,3 posto, što će se pozitivno odraziti na realne dohotke te tako doprinijeti stabilizaciji osobne potrošnje. Najnoviji podaci o
vanjskoj trgovini upućuju na to da bi izvoz ove godine mogao rasti po stopi od 4,0, a uvoz po stopi od 3,3 posto, što će omogućiti suficit u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom. Na tržištu rada ne očekuju se značajnije promjene, unatoč donošenju novog, fleksibilnijeg, Zakona o radu. U ovoj godini bi tako stopa nezaposlenosti mogla porasti na 20,4 posto, dok bi u 2015. uz oporavak aktivnosti u realnom sektoru mogli biti zabilježeni prvi pozitivni trendovi i pad stope nezaposlenosti na 20,3 posto.

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na slabljenje političke volje za strukturnim reformama te nedovoljnu koordinaciju u vođenju makroekonomske politike što dovodi do neizvjesnosti oko stvarnih namjera i učinaka reformi i fiskalne konsolidacije. Analitićčari u prioćenju navode dva nedorečena Vladina poteza:

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

Tako je najavljeno moguće ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto te povećanje neoporezivog dijela dohotka, zbog čega bi se prihodi proračuna mogli smanjiti za dvije milijarde kuna, a da nije navedeno kako se to uklapa u planiranu konsolidaciju proračuna niti kako se misli nadoknaditi manjak prihoda.

Isto tako, u ranijim nastupima ministra financija najavljena je mogućnost odgode uvođenja poreza na nekretnine planiranog za početak 2016. godine, a upravo to je bila jedna od glavnih mjera za dovođenje proračunskog deficita u prihvatljive okvire. Ovakva neodređenost i mogući zastoj strukturnih reformi mogu se povezati s parlamentarnim izborima iduće godine predstavljajući ključnu prijetnju ostvarenju prognoziranog oporavka u 2015. godini.