pogledaj u toj tvojoj vikipediji Sharpe Ratio te Traynorov i Jensenov model, a možeš odmah provjeriti i Black-Scholesov model pa onda još jednom pročitaj moj post.
Risk free rate koristi se od 1960-ih. i razvoja CAPM modela. Markowitz je bio aktualan nešto prije ako se ne varam.

Lijepi pozdrav

… to sam i rekao… [huh]
sharpe, traynor-black , Jensen, black scholes je prica o nekim drugim stvarima, mada koriste slicne pretpostavke…

sve u redu…..nego kad ćemo na dugo dogovaranu janjetinu?

sve u redu…..nego kad ćemo na dugo dogovaranu janjetinu?
[/quote]

pa sad je optimalno vrijeme, bar sto se janjetine tice, [smiley]

Not quite. Markowitz je razvio mean-variance optimizacijski model, koji – iz skupa mogućih m-v kombinacija bira skup optimalnih m-v kombinacija (neke od važnijih pretpostavki su, agent je racionalan i maksimizira jednoperiodnu korisnosnt, funkcija korisnosti agenta kvadratnog je oblika, agent je averzan prema riziku, i tako dalje da ne duljim o pretpostavkama). Taj skup optimalnih m-v kombinacija je efikasna barijera, na kojoj ne postoji poboljšanje u smislu risk-return već samo mogućnost substitucije dodatnog rizika (varijance) za veći prinos i obrnuto, smanjenje rizika (varijance) za manji prinos.

William Sharpe, s druge strane je razvio model ravnoteže tržišta kapitala, namely Capital Asset Pricing model (zanimljivo, ali originalni rad se zove A theory of Market Equilibrium under Conditions of Risk). Da ne ulazim u akademsku raspravu o CAPM, da Sharpe je uveo risk_free rate, ali samo kao instrument koji omogućuje trade-off između risky portfolia i riskless asseta (teoretski ako je beta = 0, očekivani prinos mora biti jednak prinosu na "bezrizični" instrument). No risk_Free instrument nije tu toliko bitan koliko je pretpostavka unrestricted borrowing and lending at risk_free rate.

sve tocno strcs

nisam htio ulaziti toliko duboko… a lijen sam za pisati pa je najlakse staviti link na wikipediu…….

Zasto prilikom racunanja WACC-a se uzima trzisna vrijednost obveznice. Ako je obveznica npr kuponska sa dospijecem glavnice na kraju razdoblja, ima nom. vrijednost 1000 kn i kuponsku kamatnu stopu 10%, sa stajalista poduzeca 100 kn kte je uvijek fiksni trosak duga, bez obzira na tržišnu vrijednost obveznice. Poduzeće na knjigovodstvenih 1000 kn u pasivi svake god placama 10% naknade kreditoru. Nadam se da je pitanje jasno.

Ne uzima se tržišna cijena obveznice nego YTM, a to je zbroj diskontiranih kupona i nominala koja se isplaćuje imatelju obveznice na kraju razdoblja.
Dakle svi novčani tokovi po obveznici se svode na sadašnju vrijednost da bi dobili prosječnu EKS na taj dio troška kapitala.

Znači prinos do dospijeća se računa svaku godinu, (ako računamo WACC svake godine).
Imao sam neke nejasnoće oko uvrštavanja u WACC: YTM ili kte na tržišnu vrijednost obveznice.

Hvala na odgovoru

Ako se svake godine mijenja struktura duga, otkupljuju se stare serije obveznica i emitiraju nove, onda je jasno da se ponderirani trošak duga mijenja svake godine i potrebno je prosječnu efektivnu kam.stopu svake godine računati.

Da da to mi je jasno ak se mijenja struktura duga.
A tek sam sad vidio da si u prijašnjim postovima objasnio kak se dobije trošak duga za WACC.

S obzirom na ažurnost moderatora, uz malo sreće, tvoj post ću pročitati negdje u srijedu u ovo vrijeme. [sad]

evo što sam našao, samo za dionice izlistane na američkim burzama…sada koliko je točan, trebalo bi provjeriti.

http://thatswacc.com/

Dobra stvar, za 15 god mozda i kod nas bude takvih alata.
Samo me zanima dal se i u stvarnom izračunu tolko oslanjaju na CAPM.

CAPM-om računaju trošak vlastitog kapitala (redovne dionice), mogu koristiti i druge metode poput diskontiranja dividendi ili Gordonovog modela.