Ukucao sam u WACC kalkulator sve tickere iz DJIA indeksa.
Najvišu stopu prosj.troška kapitala ima AXP, a najnižu , očekivano tvrtka iz
financ.sektora JPM iako bi i AXP trebao spadati u taj sektor.
DJIA WACC Median je 8,65 %.
Bilo bi zanimljivo usporediti sa našim tvrtkama istih sektora,
Ukucao sam u WACC kalkulator sve tickere iz DJIA indeksa.
Najvišu stopu prosj.troška kapitala ima AXP, a najnižu , očekivano tvrtka iz
financ.sektora JPM iako bi i AXP trebao spadati u taj sektor.
DJIA WACC Median je 8,65 %.
Bilo bi zanimljivo usporediti sa našim tvrtkama istih sektora,
Računali za potrebe jednog kolegija…12,2% …tvrtke iz sastava Crobexa
Sada zamisli akviziciju na tržištu gdje je prosječni WACC 12,2 kada uleti kauboj sa WACC-om od 4,22.
Neprocijenjivo…za sve ostalo tu je Mastercard. [smiley]
Hmm da.
Znam na što misliš. Sa istim problemom se svi susreću.
Bitno ti je da napraviš što bolju pretpostavku i da za nju imaš što bolje pojašnjenje.
Betu u startu uzimaš kao jedan ako nemaš drugih podataka (možeš je sama izračunat linearnom regresijom na uzorku 250), a ako ne dobra je i ona sa bloomberga mislim.
Cijena vlastitog kapitala je jednaka zahtjevima za povrat na taj isti kapital.
U pravilu je on skuplji od duga (zato se za povećanje ROE tvrtke služe zaduživanje).
Utvrđivanje cijene duga pogotovo danas nije jednostavno, ali možeš poći od bezrizčne domaće stope plus premija, koja bi sada od oka bila oko 400-500 bipsa. Ili nazovi banku i raspitaj se koliki je LiBOR i marža banke. Imaš i na netu.
Ne zaboravi uključiti poreznu stopu, (1-p) važan faktor u ukupnom izračunu.
Ne mora sve biti u milimetar ali trebaš imati argumente za svoje postavke, zašto je to tako.
Nadam se da sam pomogao.
[smiley]
bezrizična stopa bila bi eskontna stopa HNB-a (barem u RH iako taj termin "bezrizičan" uopće danas više ne postoji), a ovo za (1-p) nemam pojma od kuda si iskopao, naime u dividendama i stopama povrata već je ranije ukalkuliran i odbijen porez budući se generiraju iz neto zarada
[/quote]
Hmm da.
Znam na što misliš. Sa istim problemom se svi susreću.
Bitno ti je da napraviš što bolju pretpostavku i da za nju imaš što bolje pojašnjenje.
Betu u startu uzimaš kao jedan ako nemaš drugih podataka (možeš je sama izračunat linearnom regresijom na uzorku 250), a ako ne dobra je i ona sa bloomberga mislim.
Cijena vlastitog kapitala je jednaka zahtjevima za povrat na taj isti kapital.
U pravilu je on skuplji od duga (zato se za povećanje ROE tvrtke služe zaduživanje).
Utvrđivanje cijene duga pogotovo danas nije jednostavno, ali možeš poći od bezrizčne domaće stope plus premija, koja bi sada od oka bila oko 400-500 bipsa. Ili nazovi banku i raspitaj se koliki je LiBOR i marža banke. Imaš i na netu.
Ne zaboravi uključiti poreznu stopu, (1-p) važan faktor u ukupnom izračunu.
Ne mora sve biti u milimetar ali trebaš imati argumente za svoje postavke, zašto je to tako.
Nadam se da sam pomogao.
[smiley]
bezrizična stopa bila bi eskontna stopa HNB-a (barem u RH iako taj termin "bezrizičan" uopće danas više ne postoji), a ovo za (1-p) nemam pojma od kuda si iskopao, naime u dividendama i stopama povrata već je ranije ukalkuliran i odbijen porez budući se generiraju iz neto zarada
[/quote]
Porez se odbija samo od troška duga: Kd (1-p) s obzirom da su kamate plaćene na dug/obveznicu ”tax deductable”
Sada zamisli akviziciju na tržištu gdje je prosječni WACC 12,2 kada uleti kauboj sa WACC-om od 4,22.
Neprocijenjivo…za sve ostalo tu je Mastercard. [smiley]
tesko da nekom moze biti WACC 12,2 a drugom 4,22 ako govorimo o istom trzistu i industriji [smiley]
Vidim da ste tu doma.. [wink]..
Može onda objašnjenje…
npr…preuzimanje pripajanjem
Nadmetanje 2 subjekta
Subjekat preuzimanja xy zemlja A
Preuzimatelj ZX zemlja B wacc 12,2
Preuzimatelj YY zemlja Z wacc npr.. neka je 8,0
Koji bi bio, de facto, u boljoj poziciji, B ili Z, (pod pretpostavkom da zanemarimo sve druge okolnosti)?
Ths g. Vipy [smiley]
Vidim da ste tu doma.. [wink]..
Može onda objašnjenje…
npr…preuzimanje pripajanjem
Nadmetanje 2 subjekta
Subjekat preuzimanja xy zemlja A
Preuzimatelj ZX zemlja B wacc 12,2
Preuzimatelj YY zemlja Z wacc npr.. neka je 8,0
Koji bi bio, de facto, u boljoj poziciji, B ili Z, (pod pretpostavkom da zanemarimo sve druge okolnosti)?
Ths g. Vipy [smiley]
u teoriji ne bi nitko trebao biti u prednosti jer rizik vezan na target, a ne na preuzimatelja, dok u praksi…..
ima dosta tu nepoznanica, za konacan zakljucak. Kako se financira preuzimanje, eventualne sinergije, i sl, ……. previse nepoznanica…..
Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize
bok svima…nedavno sam se u sklopu svog postdiplomskog igrao sa analizom jedne nase tvrtke…imam par pitanja vezano uz "financije"….
BETA – moze li se vjerovati podacima sa Bloomberga ili mi je bolje da radim neku svoju peer grupu u koju upada firma koju analiziram
Rf (risk free rate) – uzimam li godisnju kamatu HR obveznica ili YTM (yield to maturity) rate od vec izdanih obveznica
MRP (market risk premium) – mogu li uzeti 6% ili…
…glavni mi je cilj izracunati WACC (i vidjeti dal je <> od ROCE) i na kraju EVA-u….odnosno zakljuciti dal tvrtka stvara ili gubi svoj equity….
Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize
Probaj na temi fundamentalna analiza imaš nešto o WACC
Za betu je jako bitan vremenski period u kojem analiziraš, teoretski ti se može desit da u dugom peridu da su beta crobexa i promatrane dionice isti ili slični dok u kraćem peridu mogu se bitno razlikovat.
Za RF a valjda bi trebao uzeti kamatu na zadnje izdane obveznice RH odnosno njezin YTM.
MRP- ha neki očekivani dugoročni povrat na dionice je 12% dok ti je PGP sp 500 od 1950 pa do danas nekih 8% pa sad za MRP odluči što uvrstiti ovaj očekivani povrat ili ovaj dugogodišnji od SP 500.
….e moj niksone….MRP = Rm – Rf…odnsono ocekujes li povrat na marketu kako ti kazes od 12%, a pri tome je Rf….risk free povrat npr. 6% kolko dobijes na obveznice….tada je MRP = 12-6 = 6%…..samo jos jedan mali remark….bas sam malo browse-ao po ovim postovima posvecenim WACC-u i nigdje nisam nasao zakljucak cemu on uopce sluzi?..ako je wacc u biti cost of funds tada mozemo reci da ukoliko je ROCE (return on capital employed = NOPAT/capital employed) > WACC-a, tvrtka kreira novu vrijednost….odnosno EVA > 0….
Zamolila bih vas za pomoć !!! Uglavnom pišem rad u kojem sam naišla na WACC, to nije moje područje, trudila sam se proučavati ali me nije baš išlo. U studiju koju imam WACC se računa
WACC= alpha x Kd + (1-alpha) x Ke, iz iz toga se dobije da je WACC = 11.12%.
Mene sad zanima objašnjenje tih 11.12%. Pa ukoliko mi može netko pomoći i olkšati bila bih zahvalna!!