WACC

POZDRAV,
nova sam na forumu i počela sam malo "istraživat" .
Radim na procjeni vrijednosti poduzeća i iskreno ne znam više di da se okrenem. Izračun Wacc-a , formula, mi je jasna; udio vl. kapitala u uk strukturi kapitala x cijena koštanja plus udio duga u uk. kapitalu puta cijena koštanja tog duga.
U toj formuli me zanima kako izračunat, tj kako doči do cijene koštanja pojedinog udjela, vlastitog i tuđeg. Čitala sam da u HRV. Beta faktor nije istražen i da je pomoću formule koju je Asko prije spomenuo teško doći do željenog rezultata. Uzmemo li malo poduzeće može nam u računici pomoći ROI?! Kako določimo cijenu duga?
Malo zbrke mi je u glavi ali hoču polako , uz Vašu pomoč.
Hvala [pray]

Hmm da.
Znam na što misliš. Sa istim problemom se svi susreću.
Bitno ti je da napraviš što bolju pretpostavku i da za nju imaš što bolje pojašnjenje.
Betu u startu uzimaš kao jedan ako nemaš drugih podataka (možeš je sama izračunat linearnom regresijom na uzorku 250), a ako ne dobra je i ona sa bloomberga mislim.
Cijena vlastitog kapitala je jednaka zahtjevima za povrat na taj isti kapital.
U pravilu je on skuplji od duga (zato se za povećanje ROE tvrtke služe zaduživanje).
Utvrđivanje cijene duga pogotovo danas nije jednostavno, ali možeš poći od bezrizčne domaće stope plus premija, koja bi sada od oka bila oko 400-500 bipsa. Ili nazovi banku i raspitaj se koliki je LiBOR i marža banke. Imaš i na netu.
Ne zaboravi uključiti poreznu stopu, (1-p) važan faktor u ukupnom izračunu.
Ne mora sve biti u milimetar ali trebaš imati argumente za svoje postavke, zašto je to tako.
Nadam se da sam pomogao.
[smiley]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

jesi , jesi [thumbsup]
hvala
super si


POZDRAV,
nova sam na forumu i počela sam malo "istraživat" .
Radim na procjeni vrijednosti poduzeća i iskreno ne znam više di da se okrenem. Izračun Wacc-a , formula, mi je jasna; udio vl. kapitala u uk strukturi kapitala x cijena koštanja plus udio duga u uk. kapitalu puta cijena koštanja tog duga.
U toj formuli me zanima kako izračunat, tj kako doči do cijene koštanja pojedinog udjela, vlastitog i tuđeg. Čitala sam da u HRV. Beta faktor nije istražen i da je pomoću formule koju je Asko prije spomenuo teško doći do željenog rezultata. Uzmemo li malo poduzeće može nam u računici pomoći ROI?! Kako določimo cijenu duga?
Malo zbrke mi je u glavi ali hoču polako , uz Vašu pomoč.
Hvala [pray]

WACC= (ponder duga x trošak duga) + (ponder hibridnih instrumenata (pref.dionice ili konv.obv.ako ih ima)x trošak hibrid.instr.))+(ponder dioničkog kapitala x trošak dion.kapitala)

1.trošak duga mjeri se kamatnom stopom koja označava sumu diskontiranih novčanih tokova vjerovniku do dospijeća zajedno sa vjerovnikovim ulogom, računa se kao prinos do dospijeća na obveznice
2.trošak povlaštenog kapitala ili kapitala prikupljenog preko hibridnih instrumenata računa se
tako da se fiksne godišnje dividende podjele sa trž.cijenom povl.dionica, ovo je najlakši ponder za izračun
3.trošak vlastitog ili dioničkog kapitala
wacc iz vl.kapitala se računa tako da se koristi ili CAPM ili Gordonov model

evo nadam se da sam pomogao, a da je lako, nije.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


jesi , jesi [thumbsup]
hvala
super si

Beta ti zapravo i ne treba za wacc, osim ako trošak vlastitog kapitala računaš po CAPM metodi. za Gordona ili metodu povrata ti ne treba beta koeficijent

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


Hmm da.
Znam na što misliš. Sa istim problemom se svi susreću.
Bitno ti je da napraviš što bolju pretpostavku i da za nju imaš što bolje pojašnjenje.
Betu u startu uzimaš kao jedan ako nemaš drugih podataka (možeš je sama izračunat linearnom regresijom na uzorku 250), a ako ne dobra je i ona sa bloomberga mislim.
Cijena vlastitog kapitala je jednaka zahtjevima za povrat na taj isti kapital.
U pravilu je on skuplji od duga (zato se za povećanje ROE tvrtke služe zaduživanje).
Utvrđivanje cijene duga pogotovo danas nije jednostavno, ali možeš poći od bezrizčne domaće stope plus premija, koja bi sada od oka bila oko 400-500 bipsa. Ili nazovi banku i raspitaj se koliki je LiBOR i marža banke. Imaš i na netu.
Ne zaboravi uključiti poreznu stopu, (1-p) važan faktor u ukupnom izračunu.
Ne mora sve biti u milimetar ali trebaš imati argumente za svoje postavke, zašto je to tako.
Nadam se da sam pomogao.
[smiley]

bezrizična stopa bila bi eskontna stopa HNB-a (barem u RH iako taj termin “bezrizičan” uopće danas više ne postoji), a ovo za (1-p) nemam pojma od kuda si iskopao, naime u dividendama i stopama povrata već je ranije ukalkuliran i odbijen porez budući se generiraju iz neto zarada

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

ESKONTNA STOPA – označava kamatnu stopu narodne banke na odobrene kredite. Danas ona iznosi 9%.
Dakle eskontna stopa je ona po kojoj HNB posuđujenovac financijskim institucijama kao "lender of the last resort".
BEZRIZIČNA STOPA se smatra kamatna stopa na određenu vrstu papira koje izdaje država, gdje je on pravilu kratkoročan, tromjesečni trezorski zapis npr. Kako je takav papir osiguran postojanjem i garancijom same države, a općenito je prihvaćeno da države ne propadaju, prinos na takav zapis se uzima kao bezrizičan. Smatra se i da je to ujedno referentna kamatna stopa, a njena visina ovisi o rejtingu zemlje izdavaoca.

@Toryd

kad smo kod toga onda u Europi jedino kam.stopu na Njemačke trezorce možemo uzeti kao bezrizičnu-benchmark. U svijetu su to US kratkoročni dužnički državni vrijednosni papiri.
Kakogod, poznato mi je značenje eskontne stope centralne banke no dobio sam odgovor(na postavljeni upit) da se uvijetno na tržištima u nastajanju može
uzeti eskontna kao bezrizična kam.stopa iako sa rezervom.
Sukladno najnovijim zbivanjima, moglo bi se dogoditi da termin "bezrizičan"
ostane samo u literaturi.

Lijepi pozdrav

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

I nulta kamatna stopa može biti bezrizična stopa.

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

I Hrvatska može biti poduzetnička zemlja.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


ESKONTNA STOPA – označava kamatnu stopu narodne banke na odobrene kredite. Danas ona iznosi 9%.
Dakle eskontna stopa je ona po kojoj HNB posuđujenovac financijskim institucijama kao "lender of the last resort".
BEZRIZIČNA STOPA se smatra kamatna stopa na određenu vrstu papira koje izdaje država, gdje je on pravilu kratkoročan, tromjesečni trezorski zapis npr. Kako je takav papir osiguran postojanjem i garancijom same države, a općenito je prihvaćeno da države ne propadaju, prinos na takav zapis se uzima kao bezrizičan. Smatra se i da je to ujedno referentna kamatna stopa, a njena visina ovisi o rejtingu zemlje izdavaoca.

Bezrizična kamatna stopa je apsrakt financijske teorije i u teoriji označava prinos na neki default-free financijski instrument. Najbliža aproksimacija takvog instrumenta su američki trezorski zapisi s dospijećem od 4 tjedna.

Zašto se baš trezorski zapisi američke riznice uzimaju kao risk-free instrumenti? Iz nekoliko razloga. Jedan od razloga je iznimno kratko vrijeme do dospijeća ovog papira. Drugi razlog je što su ti trezorci backed by full faith of federal goverment (ako to danas ikome išta znači). Treći razlog (iako se često ne navodi) je da postoji likvidno sekundarno tržište za takve vrijednosne papire, drugim riječima investitor može prodati iste v.p. po fair cijeni.

Ako nekoga zanima više:

http://www.treasurydirect.gov/instit/auctfund/work/auctime/auctime.htm

In a strict sense, there wasn't any risk-if the world had behaved as it did in the past.

taj termin risk-free tko je prvi izmislio?
Sharpe?
Pa po bezrizičnoj stopi, ako takva uopće postoji, može se zaduživati jedino država.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


taj termin risk-free tko je prvi izmislio?
Sharpe?
Pa po bezrizičnoj stopi, ako takva uopće postoji, može se zaduživati jedino država.

Više sinonim, da sad kad si baš potenguo pitanje, proći ću malo kroz academia papire tog vremena, baš me zanima tko je prvi uvalio sinonim risk-free. Kladio bi se da je Markowitz, ali možda i netko prije njega. Možda je korektniji izraz minimum-risk rate. 🙂

In a strict sense, there wasn't any risk-if the world had behaved as it did in the past.

Markowitz-začetnik moderne teorije portfolia?
Ne znam da li je on prvi upotrijebio taj izraz, ali koristili su ga Sharpe i Traynor.
No i nema veze, složili smo se da se taj izraz (risk free rate)svodi samo na teoriju.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

markovitz nije imao risk free u svom modelu. Njegov graf i cijela teorija se temeljila na efikasnom porfelju (definiran kroz standardnu devijaciju i ocekivani prinos).

uvodjenjem/modifikacijom markovitz modela za risk free rate, Krivulja prelazi u liniju -CML, odnosno kasnije se na temelju ovoga razvija CAPM model i Security market line koje dominiraju nad Markovitz mean-variance krivuljom (modelom )

imate i na wikipedio ukratko o ovome
http://en.wikipedia.org/wiki/Capital_Asset_Pricing_Model
http://en.wikipedia.org/wiki/Capital_Asset_Pricing_Model

DIONICE KAO ŠTO JE HDEL TREBA IZBACITI S BURZE JER SU ZAMKA ZA MANJINSKE DIONIČARE

New Report

Close