Tako se dobro puni da su morali povecati trosarine na gorivo.
[/quote]

Koliko mi je poznato PDV i trošarine su odvojeni prihodi proračuna pa bi rastom ukupne cijene goriva – povećavanjem trošarina trebali pasti prihodi PDV iz te potrošnje?
Povećanje trošarina je koliko razumijem bilo gašenje požara zbog dodatnih mjera usklađivanja u sustavu makroekonomske neravnoteže. Mogao bih pristati na to ako je to potrebno da se ispuni cijela računica oko udruživanja agencija i smanjivanja drugih parafiskalnih nameta.

A ako uzmete i stavite ovu moju rečenicu u kontekst proračuna i države onda ćete vidjeti da se u biti slažemo oko toga:

Bero, 13.05.2015. u 10:07

Oni koji misle da se može živjeti samo od povećavanja naknada – mislim da neće dugo preživiti..

[/quote]

PDV se obračunava na cijenu goriva nakon što se rafinerijskoj dodaju trošarine i ostali nameti. Dakle porez na porez ( trošarinu ).

Dobro je primjetio kolega, čemu već četvrto povećanje trošarina kad tako dobro rastu prihodi od PDVea?

Obzirom da cijene goriva već neko vrijeme stabilno rastu čemu onda dodatno dizanje trošarina?

Ekipa izgleda nije čula za Lafferovu krivilju, pa naivno misli da će povećanjem stope nameta povećati prihode. Eh kad bi to bilo tako jednostavno, onda bi državu mogli i slijepci voditi.

“In the meanwhile..”

Imamo još nekoliko potvrda trenda:

a) Ipak malo jači rast BDP 0,5% Vaš link … – znalci iz HNB su tumačili da bi to moglo pasti u prvom tromjesečju Vaš link …, ostali su se nećkali i davali koju desetniku više manje – mogli bi na kraju godine svi ostati debelo iznenađeni 🙂
b) Ipak rast potrošnje – a kao nema se ..
c) Ipak lagano povećanje zaposlenosti – pad nezaposlenosti..
d) Naš “nekonkurentni” izvoz nekako ipak i dalje stalno raste – teško je progutati našim bankarima što ne koriste drugo gorivo za to – posljedično konstantno raste pokrivenost uvoza izvozom Vaš link …
e) Mali pomak na DoingBusiness – Vaš link …
f) Plasmani nažalost padaju – “Delevereging” – sa velikim D se nastavlja .. Vaš link …

Kako banke unatoč snižavanju uvjeta kreditiranja ne mogu plasirati kredite praktično nikome:

a) stanovništvo neće – zaduženi, rast kamata temeljem duha svetoga, negativan image zbog sporova itd,
b) poduzeća – veliki se zadužuju uglavnom vani,
c) država dobije i više nego što treba vani po nižoj vaganoj kamatnoj stopi

– naravno ide “kukulele”: Vaš link …

Banke bi se mogle sjetiti trikova za raznorazna povećavanja naknada, a tu bi mogao biti zanimljiv ovaj slučaj: Vaš link … – zanimljivo ponovno smo na sudovima 🙂

Istovremeno dva jako zanimljiva i na prvu nepovezana članka:
1)Moody’s: slab ekonomski oporavak Hrvatske koči fiskalnu konsolidaciju Vaš link …:
Kaže majstor .. taj i taj “visoki potpredsjednik Moody’sa”..:
“U proteklih šest godina stanje u javnim financijama pogoršalo se, pri čemu su slabi državni prihodi, kruti rashodi i troškovi povezani s neprofitabilnim državnim poduzećima podigli javni dug s 36 posto u 2008. na 85 posto BDP-a u 2014.”, napominju u agenciji.

Zanimljivo je u svemu tome da bi čovjek rekao da nam je taj omjer (36% javnog duga 2008 – 85% javnog duga 2014) tada 2008 bio stvarno super pa ipak smo dogurali do ove situacije od 2009-2014 – nekako mi to djeluje kontradiktorno ne čini li vam se?
Možda bi ipak trebalo napraviti malo dublju analizu (pa malo pogledati ispod haube) ili možda rađe ne.. [emo_namigusa]. Ali ta je statistika zaista zanimljiva.

2) Kako bilo da bilo, ti su isti majstori, upravo te 2008, zaobišli vidjeti ovoga iz Lehmana Vaš link … i ostale koji su se zaigrali sa subprime papirićima, kad su svi ti papirići imali AAA.

Čovjek bi rekao “neprocjenjivo“..

PS: zaista se ispričavam što ovo pišem na temi “Oporavak burze” – čista slučajnost [emo_smijesak]

Željko Kardum im je na HTV dnevniku srušio snove .Mikleuševićka složila kiselu facu ,mislila žena gotovo je kad ono hladan tuš!

Izravno strano ulaganje u Hrvatsku podiči će BDP-a,pokrenuti burzu i daljnje
akvizicije u turizmu gdje bi već ove godine moglo biti i stranih ulaganja
British American Tobacco kupio TDR od Adrisa za više od pola milijarde eura

Sad još da Univerzal kupi Cror..gdje će nam biti kraj.[emo_smijeh]

prodaja TDR-podići će BDP-a,IPO HAC_ONC uz domaće ulagače donijet će i ulaganje stranih ulagača.Ide možda IPO HEP.Agrokor mora na Londonsku burzu a dio će i na
domaću pa očekujem i stranog ulagača u turizam i probijamo granicu od 3% BDP-a
a i EK,ECB,EU fondovi doprinjet će tome jer ne žele imati drugu Grčku

@plavi01

vrlo lijepo i optimistično [emo_smijeh]

Potrosnja porasla vecom stopom od ocekivane.

Po privremenim podacima imamo spektakularan rast izvoza u ozujku u odnosu na lani!

danas sam u Jlistu pročitao da u hrvatskoj raste BDV,bruto dodana vrijednost
oko 4% što je čak bolji pokazatelj od BDP koji je izglada narastao jer nije bilo
nikakvog uvoza nafte

http://www.seebiz.eu/dobre-turisticke-brojke-podizu-potrosnju-i-bdp/ar-113141/

U prva cetiri mjeseca odlican izvoz, porast po privremenim podacima 10-ak %
Gradjevinski radovi u ozujku takodjer u porastu u odnosu na lani!

„In the meanwhile..“
Nekoliko potvrda prijašnjih procjena.
Zabilježen popriličan pad depozita u prva četiri mjeseca Vaš link …
Posebno u sektoru nefinancijskih društava (-4,7% protekli mjesec – nazire se trend), stanovništvo – preokret u prva 4 mjeseca – u zadnjem mjesecu pad 1,74 mlrd kuna ili 1,1% unatoč godišnjem rastu, jedino financijska društva – posebno MF djelomično održavaju visinu ukupne mase depozita rastom +10,8% u zadnjem mjesecu (travanj).

Pad ukupne vrijednosti kredita Vaš link …
(nefinancijska društva -2,9% godišnje, država poprilično -1,9% godišnje, dok je stagnacija u sektoru stanovništva prekrila realni pad dvoznamenkastim rastom tečaja CHF)

Izuzetan rast donedavno „nekonkurentnog“ izvoza i poprilično neočekivan rast turističkih pokazatelja u prva četiri mjeseca Vaš link … pokazuju nekoliko stvari:

a) oni koji imaju za štednju počeli su i trošiti (rast noćenja domaćih turista 7,6% je prošao prilično nezapaženo) – za očekivati je, da se odljev depozitnog novca pored potrošnje prelije i na druge rizičnije investicije.

b) Oni koji su zaduženi se ipak poprilično brzo razdužuju unatoč dugotrajnoj recesiji

c) Jako solidne brojke dolazaka izvan glavne sezone dokazuju da je puno napravljeno i u podizanju kvalitete turističkih kapaciteta i sadržaja – sve manje samo Sunce i More – a sve više mega događaji i vanpansionska ponuda

d)Banke još uvijek prilično skromno pokušavaju povećati plasmane Vaš link …[/url]

e)Prilično je izvjesno da će se znatna sredstva iz rasta depozitnog novca MF preliti u nadolazeće IPO-e

f) Jedna jako solidna strana investicija (prodaja TDRa BATu) koja bi mogla probuditi zanimanje i drugih stranih investitora te pozitivno utječe na bilancu i BDP

Posljedično vide se određene mutacije u analizama na koje sam najavio [emo_namigusa] :
Ovdje Vaš link … – obratiti pažnju na zaključak koji više nije tako depresivan:

sikiriki, 10.06.2015. u 01:14

Solidna turistička predsezona zasigurno je dala pozitivan utjecaj na kretanje prometa u trgovini na malo, a nastavak dobrih fizičkih pokazatelja u turizmu očekujemo i u narednim mjesecima što će u konačnici poboljšati ostvarenja na računu usluga u bilanci plaćanja, ali i BDP-a.

Te ovdje „Veći vanjskotrgovinski deficit u prvom tromjesečju“ Vaš link … gdje se unatoč deficitarnom naslovu u tekstu kriju zanimljive brojke o rastu izvoza posebno u EU članice 13,4% – raste pokrivenost uvoza izvozom (dok je u CEFTI suficit kakvog se u doba bajki 2007 moglo samo sanjati – 221% pokrivenost uvoza izvozom).
U konačnici ipak produhovljen zaključak:

sikiriki, 10.06.2015. u 01:14

U narednim mjesecima očekujemo nastavak relativno većih stopa rasta izvoza od uvoza te posljedično i poboljšanja u saldu robne razmjene s inozemstvom što će u konačnici imati i pozitivan utjecaj na ostvarenje BDP-a u 2015. godini.

Ugodan san.

Odlican rast trgovine na malo!

Imate na dzs

PROMET U TRGOVINI NA MALO U TRAVNJU 2015.
I. Realni promet od trgovine na malo što su ga u travnju 2015. ostvarili svi poslovni subjekti koji obavljaju tu djelatnost, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, bio je za 2,5% veći u odnosu na travanj 2014. (kalendarski prilagođeni podaci).
U odnosu na ožujak 2015. bio je realno za 0,7% veći (desezonirani podaci).

II. Ukupan promet što su ga u travnju 2015. ostvarili poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (trgovci na malo) realno je bio za 3,7% veći u odnosu na travanj 2014. (kalendarski prilagođeni podaci).
U odnosu na ožujak 2015. bio je realno za 1,2% veći (desezonirani podaci).

IV. 2015. 1)
III. 2015. IV. 2015. 2)
IV. 2014. IV. 2015. 3)
III. 2015. IV. 2015. 3)
IV. 2014.
I. PROMET OD TRGOVINE NA MALO

– nominalno
100,5
101,8 106,7
100,8
– realno
100,7
102,5 106,5
101,5
II. TRGOVINA NA MALO – UKUPNO, ODJELJAK 47
– nominalno
101,1
103,0 106,5
101,6
– realno
101,2
103,7 106,3
102,2
1) Desezonirani indeksi
2) Kalendarski prilagođeni indeksi
3) Izvorni, neprilagođeni indeksi