Da, ne znam zašto me toliko provjeravaju. Nešto sam im sumnjiv.[rolleyes]
Febo, vjerojatno će ti biti jasno zašto pitam koliko bi iznosio kf za naše tržište. Pokušavam izračunati trošak kapitala koristeći CAPM. Kasnije ću probati i pomoću kontinuiranog rasta dividendi (koliko god mi se ne sviđao taj pristup jer mi se ćini više onako školski primjer).
Imaš li ti možda nekakva iskustva s izračunavanjem troška kapitala. Na našem tržištu je kompleksnije izračunavanje jer ima jako malo analitičkih podataka. Primjerice, u SADu analitičari procjenjuju beta koeficijent i km tako je mnogo jednostavnije.
Neki će mi reći da nije baš korisno to raditi, ali mene baš interesira, čak i Buffet govori da to nema smisla računati, ali on je često dosta neozbiljan u svojim izjavama.

nemam nažalost, ako negdje naletim na to poslat ću ti poštom

Vidiš, ja sam učio “po njegovom” i slažem se s tim.
Trošak kapitala je:
-važan, jer zarade treba umanjiti za taj trošak da bi se vidjelo koliko društvo stvarno zarađuje
-teško ga je izračunati i jako je različit ovisno o vrsti industrije
-zato je važno da ga se “procijeni”, jer ga je jako teško izračunati, ali nikad ne radim vrijednost neke dionice bez da procijenim troškove kapitala, smatram da je to jako važno.

Evo zašto, nije zarada od 50 milijuna Petrokemije ili Magme jednako vrijedna. Iz razloga što PTKM ima daleko veće kapitalne troškove- po mojoj procjeni.
Pitanje je kako ih izračunati?
Mislim da je to nemoguće, ali procjeniti se mogu.
Znam da ptkm ima velike kap. troškove (održavanje skupe i komplicirane uređaje, redovito obnavljanje, izgradnja novih i sl), dok mgma nema tako visoke kapitalne troškove. Zato mi je ova druga privlačnija od prve. Sjećam se da je direktor ptkm izjavio kako u ovoj godini moraju mnogo uložiti u održavanje, govorio je i o iznosima.
Evo ukratko, inače betama se ne bavim, a mislim da se kap. trošak treba gledati posebno za svaku dionicu, ne generalno. Nisi baš tražio takav odgovor, htio si nešto drugo, to mi je jasno, no pristupi su nam malo različiti, ali cilj je isti 🙂
Pozdrav

Htio sam još i dodati, nije striktno vezano uz temu, no ovdje se o tome često govori, a kad je rječ o Buffettu. Stvarno treba imati nos i otići u keš poziciju od 60 milijardi dolara prije ove korekcije kao što je to on napravio. Mogu mu samo zavidjeti na takvoj vještini u procjeni situacije, stvarno me motivirao daljnjem proučavanju njegove, Grahamove i cjele te škole. [thumbsup]

Kolega rovadC, hvala na odgovoru.
Slažem se da je trošak kapitala nemoguće sa sigurnošću odrediti, ipak je riječ o implicitnom trošku, ali ćini mi se da vi pod troškom kapitala podrazumjevate kapitalne troškove poput odražavanja skupe opreme izgradnja nove opreme i tako dalje. Ipak smatram da je u prvom slučaju kojeg ste naveli riječ o amortizaciji, a u drugom investicijskom novčanom izdatku ili rashodu od ne znam čega, to febo bolje zna.
Postoje tri pristupa u definiranju troška kapitala, meni kao investitoru je bitna ona koja ga određuje kao zahtijevanu profitabilnost koju očekuju investitori za svoje ulaganja u dionice. Ako se ne ostvari navedena prof. doći će do smanjenja bogatstva vlasnika i tako dalje…
Slažem se naravno da za svaku firmu treba posebno izračunavati trošak kapitala. Neovisno o tome za koju firmu ga izračunavali, nerizična kamatna stopa je jednaka za sve u RH, pa me zanima koju stopu vi uzimate. To bi trebao biti najlakši korak u izračunavanju ove vrijednosti, ali već sam tu zapeo. [wink]

A Buffeta izrazito poštujem i mislim da nije loše da se na ovom forumu raspravlja o njegovim postupcima i razmišljanjima. Ima mnogo njegovih općenitih misli koje mi služe kao vodić, a jedna od njih je da “ulaže samo u one firme za koje zna od kuda dolazi vrijednost”

nevjerojatno, gornji postovi napisani su u 17 sati, a sad je 20:41, zar Mici ovdje otkriva američke vojne tajne?
[shocked]

Pisao sam negdje o tim kamatnim stopama, sad se ne sjećam gdje točno na ovim forumima pa ću ukratko samo. Ja uzimam 10%, jer smatram da je to nerizična stopa budući da je to prosjećni rast tržišta (koliko se sjećam to je prosjek rasta DJIA od početka njegovog računanja)- meni dovoljno da bude nerizičan. Inače, kako je koristim za DCF, kte na dugogodišnje državne obveznice ne mogu uzeti, jer su trenutno preniske i ne daju dobar rezultat za DCF.
Zamolba moderatoru, zar ne može moderiranje malo brže [pray]

Predložio bih da se cijela tema Fundamentalna analiza preseli na Ležerno jer ovo sa moderiranjem stvarno nema smisla.
[yawn][yawn][yawn]

Jasno mi je što ste htjeli reći pod troškom kapitala, ja sam se jedno vrijeme bavio tom kategorijom troška kapitala i odustao, jer mi je to preopćenita i preširoka kategorija. Zapravo jednim je djelom ona uvijek korisna, no ja je malo drugačije koncipiram. Trošak kapitala u tom smislu može se odrediti i kao oportunitetni trošak, ili određeni zahtijevani prinos na investiciju. Koliko on iznosi? Ako je prosječna dugogodišnja stopa DJIA 10%, Buffettova stopa prinosa 22%, svaka između ove dvije je prihvatljiva 🙂
Ne bih se složio da u tome treba uzeti Crobex.

Nešto je drugo trošak kapitala kako ste ga vi koncipirali prosječno za cjelo tržište, zapravo tu ovisi o tome što želite raditi

Jednostavnija, jasnija i praktičnija mi je formulacija troška kapitala koja se određuje za svako društvo posebno, kako bih razna društva mogao uspoređivati. A obuhvaća procjenu svih troškova koja vlasnik ima na kapitalna dobra koja posjeduje. U tu procjenu, naravno ulazi, kao što ste dobro primijetili, amortizacija, ispravna knjiženja svih troškova kapitala (koji uključuje razne troškove nabave, održavanja, servise, opreme, strojeva, građevina i dr.). Procjenu, ne točni izračun, tih troškova oduzimam od neto dobiti kako bih imao stvarnu zaradu koja pripada vlasniku, odnosno dioničarima. Svrha toga je da se realno vrednuju zarade. Kako sam i naveo zarada od 50 milijuna na kraju godine nije uvijek i stvarna zarada za dioničare. Jer ako svake godine veći dio te zarade treba otići u nabavu novih kapitalnih dobara ili njegovo održavanje onda je stvarna zarada manja. Slažem se s formulacijom da na neto dobit treba dodati amortizaciju i zatim oduzeti sve troškove kapitala kako bi se dobila stvarna zarada.

Nerizična kamatna stopa je stopa koja je dosta diskutabilna u stručnim krugovima. Ja sam prihvatio 10% tako da me ta stopa zadovoljava i mislim da je kao dugogodišnja realna stopa OK.
Zahtijevani prinos mi je da premašim indeks tržišta, kad to više ne budem mogao tad ima jedino smisla sredstva staviti u indeksni fond, pod uvjetom da je naknada fondu zanemariva.
Pozdrav

P=L+C
P=Productivity
L=Labour
C=Capital

po tome onda sve kapitalne investicije u poslovanju (osim onih vezanih uz radnu snagu) spadaju u trošak kapitala. ukoliko je zarada po kapitalu veća od troškova kapitala poduzeće posluje rentabilno, ukoliko je zarada po radniku veća od amortizacije po radniku, poduzeće također posluje rentabilno.
BTW, trošak kapitala u najbanalnijem smislu jest kamatna stopa.

…još nešto, prema MRS-ima prihodi od kapitala jesu prihodi od kamata, tantijema i dividendi, onda bi
trošak kamata sukladno istom trebao biti trošak kapitala.