Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija

Naslovnica Forum Gospodarstvo i financije Fundamentalna analiza Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija

Stopa prinosa u datoj godini
r = (Nd pre poreza + Am – k’nAt-1 – nT)(1-t)/nAt-1

At-1 – cena akcija na pocetku godine
T – troskovi kupovine i prodaje akcije
t – stopa poreza na dobitak
n- broj akcija
ova jednacina oznacava stopu prinosa, ne ukljucuje vremensku vrednost novca, mogu se samo porediti rezultati preduzeca u datoj godini.

ovo k’ moze biti nekoliko stopa
1.inflacija
2.bezrizicna kamatna stopa ( kratkorocne drzavne obveznice)
3.kamatna stopa na stednju stanovnistva

Posto je akcija vid stednje stanovnistva, po meni je najprikladnije za k’ uzeti kamatnu stopu na orocene uloge u banci na 1 god. Oportuitetni troskovi su mi uvek polazna osnova u analizi.

što je jednačina?

zašto bi akcija bila vid štednje? otkud ta definicija?

I love the Smell of Profits in the Morning

Mene bluoki zbunjuje. Malo se zabavljam u zadnje vrijeme s izračunom troška kapitala pa sam došao na jednu ideju. Zašto ne bismo za svaku dionicu, na temi na kojoj se piše o nekoj dionici, svi napisali koji prinos očekujemo u godini dana. Ako bi odgovorilo dosta ljudi možda bi uspjeli dobiti barem okvirnu zahtjevanu stopu profitabilnosti joju zahtijevaju investitori?

Dajte molim Vas nemojte. Mislim da bi prije dobili neku nebuloznu brojku na ovaj način, a mi ćemo bristi gomilu neargumentiranih postova

Slaven Andrašić, Poslovni dnevnik

Pokusao sam da dodjem do unutrasnje vrednosti akcije preko diskontovanja buducih novcanih tokova… ali nazalost to je samo teorija… koja nije ni malo primenljiva u praksi. Ostaje jedini nacin preko P/E. S tim sto ja korigujem malo klasican nacin izracunavanja P/E.
Cena akcije = P/E x EPS
P/E predvidjam na osnovu kretanja na celom trzistu, na osnovu regiona, I na osnovu grane kojoj pripada posmatrano preduzece…
Korigujem EPS tako sto razne firme primenjuju razlicite stope amortizacije, a ja podjem od prosecne stope amorizacije za granu u kojoj pripada preduzece koje posmatram.
(Dobitak pre poreza + amortizacija – a x OS)(1-t)/n = korigovan EPS

OS – osnovna sredstva koja se amortizuju
a – je neka prosecna stopa amortizacije za datu granu
t – stopa poreza na dobitak
n- broj akcija

Dodatak ovom ovako izracunatom P/E je P/S
P/S = Tekuća tržišna cena/Očekivana prodaja po akciji

Kao i tehnicka analiza, za kratkorocne oscilacije cene…

Kupovati akcije cija je cena znacajno ispod ovako izracunate cene, a koja imaju buducnost. Postoji samo jos jedan problem, a to je predvideti koliki ce rezultat ostvariti preduzece u narednoj godini… tu polazim od optimisticke procene… od poslovanja takvih preduzeca u okruzenju… buducih planova… povecavam EPS, a P/E drzim fiksnim I tako pokusavam da pogodim cenu akcije u buducnosti…

Ovo je klasican glup nacin analize, ali nazalost I jedini primenljiv

Ako neko ima neki drugi nacin, voleo bih da cujem, kao I ako neko ima zamerku na ovo.

Korigujem EPS tako sto razne firme primenjuju razlicite stope amortizacije, a ja podjem od prosecne stope amorizacije za granu u kojoj pripada preduzece koje posmatram.
(Dobitak pre poreza + amortizacija – a x OS)(1-t)/n = korigovan EPS

OK, nije mi jasno samo zašto još jednom korigiraš EPS kad je EPS dobit poslije poreza / broj dionica
a to bi značilo da se u Earnings već nalazi ukalkulirana i amortizacija i porez na dobitak.

Čini mi se da ti govoriš o DCF metodi koja kreće od bruto dobiti tj. dobiti prije oporezivanja te se tu korigira za stopu poreza i dodaje se amortizacija ako se ne varam. EPS ja “vadim” iz P&L-a ne iz CFS-a.
[huh]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

http://www.4shared.com/network/search.jsp?sortType=1&sortOrder=1&sortmode=3&searchName=fundamentalna&searchmode=3&searchName=fundamentalna&searchDescription=&searchExtention=category%3A5&sizeCriteria=atleast&sizevalue=10&start=0

Meni se ćini da kolega nastoji izračunati konstantni godišnji novčani tok poslje poreza i kao inicijalnu vrijednost uzima zarade poslje poreza na koju dodaje amortizaciju jer je po financijskom kategorijalnom aparatu mogući izdatak, a ne rashod kao u računovodstvu. A dvojba da li neto ili bruto zarade ovisi o tome želite li u godišnji novčani tok uključiti kamate ili ne želite.
Nadam se da sam razumio.[undecid]


http://www.4shared.com/network/search.jsp?sortType=1&sortOrder=1&sortmode=3&searchName=fundamentalna&searchmode=3&searchName=fundamentalna&searchDescription=&searchExtention=category%3A5&sizeCriteria=atleast&sizevalue=10&start=0

Ne mogu otvoriti. Što se nalazi na fileu?

Nisam nista specijalno uradio u onom korigovanju, logika kojom sam isao objasnicu na primeru brojeva, imamo recimo 3 preduzeca iz iste grane koja imaju istu velicinu osnovnih sredstava, iste prihode… ali razlicitu velicinu amortizacije zaracunavaju u izracunavanju neto dobiti, pa imamo recimo
1.preduzece
Poslovni dobitak 10 000
Amortizacija 5% 5000
Dobitak pre poreza 5000

2.preduzece
Poslovni dobitak 10 000
Amorizacija 7,5% 7500
Dobitak pre poreza 2500

3. preduzece
Poslovni dobitak 10 000
Amortizacija 10% 10 000
Dobitak 0

E sada sam ja samo uzeo prosecnu stopu amortizacije koja bi ovde bila 7,5% za ovu granu pri racunanju neto dobitka, pa na tako dobijen neto dobitak sam primenio P/E. Tako da bi ova tri preduzeca imala istu cenu akcija na trzistu iako im se razlikuje neto dobitak, a ako bi eventualno ovo 3 preduzece imalo najjeftinije akcije, ja bih kupovao njihove akcije. P/S bi imali isti sva tri preduzeca u ovom slucaju.

Treba mi serija podataka od bar 10 tak godina, nekoliko kompanija koja pripadaju istoj grani I istoj drzavi naravno. Trebali bi mi njihovi bilansi I kretanje cene akcija. Da li ima neko od vas tako nesto, mrzi me da lutam po netu I trazim.

Ni ja nisam uspeo da otvorim onaj fajl, sta pise u njemu?

http://www.4shared.com/ne…east&sizevalue=10&start=0

–knjiga

vivi pa ovo nista ne radi sto ovde kacis? nista ne mogu da skinem???

Nastavak troška kapitala.
Usporede li se podaci Petrokemije i Tiska u zadnjih šest godina za zaključiti je:
Usporediti ću odnose kapitala i prihoda (neću dobit iz mnogo razloga…Petrokemija nema signifikntan niz dobiti, no kod Tiska se i može uzeti lanjska dobit od koje se treba oduzeti ona izvanredna zbog prodaje nekretnina, kao nagovještaj sposobnosti zarađivanja… )

– prihodi Tiska će u 2007 biti iznad 2 milijarde kuna, Petrokemije oko 2 milijarde.
-Tisku je potreban kapital za takav prihod u 2006. 143 milijuna, u 2007. 277 milijuna, a Petrokemiji oko milijardu.
– Radni kapital u prosjeku 100 milijuna do 2004. oko 150 2006. i 246 milijuna 2007. To bi bilo prosječno 150 do 200 milijuna (ako ne uzmemo u obzir značajno povećanje potraživanja u 2007. što je povisilo kratkoročnu imovinu pa tih 246 milijuna u 2007. neću uzeti kao signifikantan). Dok je radni kapital Petrokemije negativan, osim u 2007. pa ga neću uspoređivati no obratite pažnju na iznose koji su potrebni za redovito poslovanje.
-Amortizacija Tiska u prosjeku oko 25 milijuna, dok je kod Petrokemije oko 100 miljuna u prosjeku.

Iz toga se može zaključiti slijedeće:
Društva generiraju slične prihode no postoji velika razlika u količini kapitala koja im je za to potrebna. Tako je Tisku potrebno u prosjeku 4-5 puta manje kapitala da uprihodi oko 2 milijarde kuna te ima značajan potencijal u stvaranju dobiti. Analogijom, ako koristi manje iznose kapitala za isti prihod znači i da će trošak tog kapitala biti manji što dokazuje amortizacija kapitala koja je kod Tiska oko 4 puta manja u proteklih 6 godina. To također i nagovještavaju stavke radnog kapitala, a djelom i povrat na kapital koji su zbog toga kod Tiska relativno visoki.
Za posebno je zapaziti 2002. i 2003. kada je s kapitalom od 20-tak milijuna Tisak uprihodio 1.1 odnosno 1,3 milijarde te u 2002. iskazao dobit od 103 milijuna što je povrat na kapital od 400% u jednoj godini. Također u 2002. je dug bio 15 puta veći od kapitala društva.
Za pravo čudo nisu propali, danas je to tražena dionica na burzi 🙂

Pozdrav

Poštovani,

Pošto se sva pitanja vezana za FA skupljaju u ovoj temi, zaključavamo je kako bi potaknuli otvaranje nove teme za svako pojedino pitanje. Ovako sve ispada manje pregledno nego što bi moglo biti.

Zahvaljujemo na razumijevanju

Slaven Andrašić, Poslovni dnevnik

New Report

Close