Premješteno iz teme: [color=blue]ZLAR (Zlatni rat) [/color]
Kolega Zagor , ja bih ipak da padne još malo , barem na 360.
To bi mi bilo OK za kupiti.[smiley1]
Evo strpite se kolega da skoci na 480 pa Vam ja prodam svoje [smiley2]
http://www.poslovni.hr/26894.aspx
evo pozitivnih vijesti, za svakog po nesto, ukljucujuci LKRI, Djuru, ZLAR, itd. itd.
a moguce i PUNT, SLMK…
Premješteno iz teme: [color=blue]PTKM (Petrokemija d.d.)[/color]
Neki će bit iznenađeni, kako brzo će PTKM putem Belja…[smiley2]
Premješteno iz teme: [color=blue]PTKM (Petrokemija d.d.)[/color]
S obzirom na ove trikove sa prodajom 1 kom. dionice po 178 kn upravo razmišljam da li da prodam svojoj ženi par komada po 270 kn, he, he! [smiley2][smiley2][smiley2]
Da li je to možda zabranjeno?
Premješteno iz teme: [color=blue]PTKM (Petrokemija d.d.)[/color]
S obzirom na ove trikove sa prodajom 1 kom. dionice po 178 kn upravo razmišljam da li da prodam svojoj ženi par komada po 270 kn, he, he! [smiley2][smiley2][smiley2]
Da li je to možda zabranjeno?
Nije ti zabranjeno staviti takav nalog, ali je brokeru po Zakonu o vrijednosnim papirima zabranjeno provesti takvu transakciju. Smije ju provesti jedino ako bi tvoj nalog bio prvi na kupnji po 270 kuna, U ovom slučaju, ako je prvi nalog na kupnji 180 a na prodaji 190 i ti staviš na 270 i žena isto, onda ti prolazi po 190, dakle najvećoj mogućoj cijeni. Da nije tako, dobro znamo kako bi burza izgledala. Svaki dan rastovi i padovi po 50%[smiley2]
Premješteno iz teme: [color=blue]ULPL (Uljanik plovidba d.d.)[/color]
Ulazim u ovo; prilika koja se ne propušta.
Premješteno iz teme: [color=blue]PTKM (Petrokemija d.d.)[/color]
Ide ona gore skoro, nema druge.Dno postignuto, loših vijest više nema, Ina-ši rasprodali a kad se još pročita nešto pozitivno o petrici, evo nas opet na 240.[smiley2]
Prošloga tjedna u aranžmanu nizozemske ABN Amro banke u Londonu s velikim je uspjehom završilo službeno izdanje Agrokorovih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 150 milijuna eura.
Zanimanje svjetskih investitora deseterostruko je premašilo iznos izdanja, potražnja je bila tako velika da je upis prijevremeno zaustavljen kad je iznos prešao 1,4 milijarde eura. Takva je potražnja – bez presedana za Agrokor, a i hrvatske državne obveznice, koje su uvijek sigurnije od korporativnih – otkrila Agrokor kao jedinu tvrtku u regiji koja za tako velike financijaše radi opsežan i ozbiljan posao.
Kupci obveznica veliki su investicijski fondovi iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Austrije, azijskih i istočnoeuropskih zemalja te Hrvatske. Kamatna stopa na petogodišnje obveznice iznosi sedam posto, što je i dalje visoka cijena novca, no Agrokor plaća danak što svom kreditnom rejtingu, što regiji iz koje dolazi. Iz upućenih se izvora doznaje da usporedive kompanije s istim kreditnim rejtingom imaju i veću kamatu od Agrokorove. Što je Agrokoru otvorilo vrata svjetskih banka i fondova?
Put do izdašne mogućnosti zaduživanja bio je dug i težak. Akrokor se na međunarodnom tržištu pojavio prije sedam godina, i redovito na burzu u Luxembourg šalje svoja financijska izvješća, počevši od tromjesečnih do godišnjih. Prva serija obveznica bila je s kamatom od oko 12 posto. Zahvaljujući dugom stažu na međunarodnom tržištu, stranim je financijašima Agrokor poznata tvrtka te znaju što od njega mogu očekivati.
Dodatni je impuls vjerovnicima dala i Europska banka za obnovu i razvoj koja je u posljednjih šest-sedam godina mijenjala svoj stav prema Agrokorovoj strategiji. Europski su bankari s nepovjerenjem gledali na Todorićeve planove širenja u regiju i ocijenili ih rizičnim. No ove se godine, u lipnju, dogodio velik obrat: EBRD ulazi u equity Agrokora upravo zbog regionalne dimenzije koju je ta tvrtka već snažno zaokružila. Oko 150 milijuna eura novac je kojim Agrokor refinancira svoje kratkoročne zajmove.
Da li sam samo ja danas vidio najavu javne ponude dionica HEP-a u 2007? [smiley6]
Actavis isplatio PBZ-CO-u 13,87 milijuna kuna
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) izvijestila je članove obveznog mirovinskog fonda (OMF) PBZ-Croatia osiguranje da je Actavis na temelju sporazuma o prodaji dionica Plive tom fondu uplatio razliku u cijeni u iznosu od 13,87 milijuna kuna. Naime, Sporazumom o prodaji dionica Plive s društvom za upravljanje OMF-om Actavis se obvezao “da ako postignuta cijena u postupku preuzimanja Plive bude viša od 5 posto od ugovorene cijene, kupac se obvezuje prodavatelju platiti razliku iznad 5 posto povećane cijene”. Obveza Actavisa dospjela je 20. listopada, a sredstva su na račun PBZ-CO-a uplaćena 24. listopada.
Izvor: Poslovni dnevnik, 22.11.2006.
A toliko se pljuvalo zbog te transakcije po tom mirovinskom fondu i brokerima PBZ-a.
Da li sam samo ja danas vidio najavu javne ponude dionica HEP-a u 2007? [smiley6]
Javna ponuda za 15 posto dionica HEP-a već iduće godine
Vrhunac investicija trebao bi se dogoditi 2009. godine kada bi trebalo biti uloženo 4,8 milijardi kuna
Zbog velikog interesa građana za kupnju dionica Ine čini se da će institucionalni investitori ugrabiti tek mrvice. Međutim, nova prilika za ulaganje dolazi iz Hrvatske elektroprivrede koja je jučer u Zagrebu predstavila izdanje korporativnih obveznica u iznosu od 500 milijuna kuna. Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak za sljedeću je godinu najavio javnu ponudu za 15 posto dionica državne elektroenergetske kompanije. “Točan datum izlaska na burzu nije još poznat i o njemu će odlučiti Vlada”, kazao je Mravak te naglasio da je HEP prva hrvatska tvrtka koja je dobila kreditni rejting 1997. godine, kao i prva državna tvrtka koja izdaje svoje obveznice.
Ulaganje u razvoj
Također je istaknuo kako je HEP solventan, likvidan te je u 2005. godini ostvario dobit od 441 milijuna kuna. Ove godine HEP očekuje prihod od 10,1 milijarde i dobit od 291 milijuna kuna. Sredstva od obveznica uložit će se u daljnji razvoj mreže optičkih kabela te u HEP Toplinarstvo. HEP nastavlja investicijski ciklus od 2,5 do tri milijarde ulaganja godišnje. Vrhunac investicija trebao bi se dogoditi 2009. kada bi trebalo biti uloženo 4,8 milijardi kuna. Dospijeće obveznica je 2013. godine. Agenti izdanja su PBZ, RBA i Zagrebačka banka, a rok za upisivanje obveznica je 27. studenoga. Tada će se utvrditi konačna kamatna stopa obveznica koja će iznositi 30 do 40 poena iznad cijene državnih sedmogodišnjih obveznica. Kako se na predstavljanju izdanja obveznica moglo čuti od čelnika Privredne, Zagrebačke i Raiffeisen banke, izdavanjem obveznica HEP će kreirati snažan novi “benchmark” za daljnje financiranje na tržištu kapitala, ali i bazu investitora, što je preduvjet svim daljnjim akcijama na domaćem tržištu. Izdanje obveznica HEP-a prvo je u javnom sektoru i peto ovogodišnje korporativno izdanje obveznica na domaćem tržištu kapitala koje će također dodatno doprinijeti njegovu razvoju i imati pozitivan odjek među domaćim kompanijama sličnih ambicija. Izlazak na tržište kapitala omogućen je stabilnim financijskim položajem HEP-a, kazao je okupljenima Mravak, te se osvrnuo na ključne događaje u ovoj godini koji su također pridonijeli izdavanju obveznica HEP-a. Mravak je podsjetio na Standard and Poor’sovu potvrdu kreditnog rejtinga HEP-a s BBB/-, na potpis dugoročnog kredita s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 24 milijuna eura za financiranje “Projekta Toplinarstvo”, te na početak aktivnosti na uspostavi sustava upravljanja rizicima i uspostavi organizacijske strukture riznice, što će omogućiti kvalitetnije upravljanje rizicima koji proizlaze iz temeljne djelatnosti, financijskim rizicima te rizicima u osiguranju imovine i ljudi. Mravak je podsjetio i da su od prvog srpnja ove godine status povlaštenih kupaca stekli svi potrošači koji troše više od 9 GWh električne energije godišnje.
Obnovljivi izvori
Nakon razdoblja stabilnog rada punim kapacitetom određena je nova snaga NE Krško – 727 MW, čime je nazivna snaga povećana za 20 MW. Osim toga, osnovana je nova tvrtka HEP-Obnovljivi izvori energije koja će se baviti pripremom, izgradnjom i korištenjem obnovljivih izvora energije (vjetar, mali vodotoci, geotermalne vode). Sredstva prikupljena izdavanjem obveznica će se iskoristiti za financiranje investicijskih projekata. Za Hrvatsku elektroprivredu d.d. izdvojit će se 120, za HEP Proizvodnju 140, za HEP Operatora prijenosnog sustava 40, za HEP Distribuciju 120, za HEP Toplinarstvo 41, a za Toplinarstvo Sisak 8 milijuna kuna, odnosno ukupno 469 mil. kuna.
Izvor: Poslovni dnevnik, 22.11.2006.
Čini se da je vrijeme jeftine kupnje na zalasku i da ulazimo u mirnije razdoblje. Potražnja polako jača što je odličan signal. Ina je povukla puno toga prema dolje i sad je vrijeme okrenuti se na drugu stranu.
Osjećam pozitivan trend sljedećih tjedana.
Pozdrav!
[smiley2]
Premješteno iz teme: [color=blue]DDJH (Đuro Đaković Holding)[/color]
Nemam namjeru vrijeđati i omalovažavati tuđa razmišljanja. Samo izražavam svoje želje. Na 250 – 300 puna šaka brade za mene.
Usput, Kiki ili Bronhi?
Premješteno iz teme: [color=blue]SUNH (Sunčani Hvar)[/color]
socrates: ” nemam ovu dionicu, al povremeno idem do hvara pa vidim šta se radi tamo, ova dionica je svakako jedna od najprecjenjenijih trenutno al ako ekipa iz orca realizira sve svoje planove odnosno ako im pjerino bude pružio ruku potpore ova će dionica u srednjoroćnom razdoblju vrijediti ovoga novca..ovakva ulaganja opravdavaju jedino popunjenost od 250 dana pa naviše…ako se to ostvari u što ja osobno ne dvoumim prihodi će se utrostrućiti..ovogodišnji prihodi neka vam ne budu nikakvo mjerilo s obzirom da je nekoliko hotela bilo zatvoreno..otiđite do hvara pa sami provjerite kakvo je stanje na terenu..hvar je prekrasan i u ovo doba godine..pogotovo kad je ovako lipi dan ka danas… ” Jedan poštovani kolega bi rekao: ” Kupujemo budućnost tvrtke…..” [smiley2]
Istina. Odma ću ove dionice prepisati još nerođenom unuku.