Iz Vitrexova pogona u Virovitici za proizvodnju biodizela, u što je uloženo oko 1,8 milijuna eura, u travnju će procuriti prve količine biodizela iz korištenog jestivog ulja. Ove godine u probnoj proizvodnji planira se proizvesti 6000 do 6600 tona biodizela u vrijednosti oko 27 milijuna kuna. Vitrex je dosad bio šire poznat po proizvodnji pletenog namještaja od šibe, tzv. košaračiji, te po proizvodnji muzilica, a sada će biti prva u Hrvatskoj po proizvodnji goriva iz rabljenog jestivog ulja. U tijeku su radovi na montaži proizvodnog postrojenja, a istodobno se radi i na prikupljanju rabljenog jestivog ulja koje nastaje u restoranima, bolnicama, hotelima i ostalim objektima u kojima se priprema hrana.

Ne više u kanalizaciju
Prema dostupnim podacima iz HGK, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 52.000 tona jestivog ulja, a u prošlogodišnjih devet mjeseci izvezeno je 18.445 tona u vrijednosti 17,1 milijuna dolara, ali istodobno je i uvezeno 43.555 tona biljnih ulja i masti u vrijednosti 38,5 milijuna dolara. Sve te količine jestivog ulja iz domaće proizvodnje i iz uvoza nakon uporabe u restoranima i kućanstvima dosad su kao otpad zajedno s deterdžentima završavale u kanalizaciji, a sada će se prikupljati na svim velikim mjestima njegova nastajanja. Uz to, u Hrvatskoj je zaoštrena regulativa prema kojoj su svi koji proizvode otpad obvezni voditi računa i o njegovu zbrinjavanju. To u mnogome olakšava realizaciju Vitrexova projekta proizvodnje biodizela od rabljenog jestivog ulja iz friteza i ostalih posuda koje se koriste u restoranima za pripremanje hrane, a za što su već dobivene potrebne dozvole i suglasnosti mjerodavnih državnih ureda.
“Već smo na cijelom prostoru između Drave i Save instalirali svoju infrastrukturu za prikupljanje rabljenog jestivog ulja i masti, a u tijeku je organizacija takve infrastrukture i u velikim gradovima, prije svega Zagrebu i velikim hotelima u Istri i Dalmaciji”, objašnjava dipl. ing. Marijan Keserica, vlasnik i direktor virovitičke tvrtke Vitrex. “U objektima gdje nastaje otpad rabljenog jestivog ulja i masti dostavljamo prazne plastične posude od 60 litara i kada se one napune preuzima ih naše vozilo. Taj način distribucije praznih spremnika za otpadno ulje i masti i prikupljanje punih spremnika zasad odlično funkcionira, a nadam se da će tako biti i s našim prikupljanjem otpadnog ulja i masti BiH te Srbiji i Crnog Gori. Za obavljanje te djelatnosti osnovali smo svoje tvrtke u Bosanskoj Gradiški i Srijemskoj Mitrovici. Pritom smo suočeni i s određenim teškoćama u tim državama oko obavljanja te djelatnosti, koja je nedefinirana u njihovim zakonima, ali smo dobili uvjeravanja da će to biti riješeno i da nam neće stvarati zapreke”, kaže Keserica. Vlasnik Vitrexa kaže kako je o projektu počeo razmišljati još 1993. godine, ali je tada na razni države bio još velikih neriješenih pitanja oko pokretanja te proizvodnje i osiguranja oko 60.000 hektara proizvodnih površina za uljanu repicu iz koje bi se proizvodio biodizel pod patronatom INA-e. Privremeno je odustao od projekta proizvodnje biodizela iz uljane repice čekajući zakonsku regulativu. Približavanjem Hrvatske članstvu u EU došlo se i do novih saznanja o biodizelu budući da njegov obvezan udio u ukupnoj potrošnji goriva u EU do 2010. godine mora biti 5,75 posto.

Vlastita prodaja
“Razmišljao sam o proizvodnji biodizela iz uljane repice, ali sam ubrzo i od toga odustao zbog problema s osiguranjem proizvodnih površina, proizvodne cijene uljane repice i u konačnici isplativosti takve proizvodnje. Rješenje smo našli u proizvodnji biodizela iz rabljenog jestivog ulja. Naš trošak proizvodnje jedne litre biodizela je oko dvije kune, a njegova cijena na tržištu bit će 4,50 kuna, što nam donosi ostvarivanje dobiti od 2,50 kuna. Tu tržišnu cijenu prihvatio je i naš poslovni partner iz Njemačke jer ćemo najveći dio naše ovogodišnje proizvodnje od šest milijuna litara biodizela izvesti na to tržište. Stvaramo sve preduvjete i za veću proizvodnju biodizela iz jestivog rabljenog ulja i masti, ali isto tako i iz uljane repice kada se za to stvore povoljni uvjeti jer ćemo tada uložiti oko 450.000 eura u gradnju preše za uljanu repicu”, kaže Keserica. Dodaje kako je postrojenje za proizvodnju biodizela izrađeno po njegovim nacrtima i u suradnji s ostalim stručnim kadrovima, te kako je sve proizvedeno u domaćim tvrtkama, osim zahtjevnijih elektroničkih sklopova. Keserica tvrdi da su u stanju sada proizvoditi takva postrojenja za jednu trećinu cijene od 1,8 milijuna eura, koliko im se kreće cijena u zemljama EU. Što se pak tiče prodaje biodizela na domaćem tržištu, vlasnik Vitrexa ističe kako je spreman za razgovore s INA-om i i ostalim vlasnicima benzinskih crpki, ali i da će imati svoju prodaju biodizela u sklopu proizvodnog pogona u Virovitici te da je već u postupku ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola.

Za litru otpadnog ulja nude 50 lipa

“Već smo s vlasnicima mnogih restorana zaključili ugovore o prikupljanju rabljenog jestivog ulja i masti, a cilj nam je da u Hrvatskoj imamo 600 lokacija na kojima ćemo to organizirati” kaže Marijan Keserica, direktor Vitrexa.
“Prema dosad prikupljenim podacima, u restoranima se mjesečno troši od 60 do 300 litara jestivog ulja. U prvoj fazi probne proizvodnje biodizela nećemo ići na organiziranje prikupljanja korištenog jestivog ulja u kućanstvima jer bi nam to bilo veliko opterećenje, ali imamo u pripremi razrađen model i za takav način prikupljanja. Da bi to bilo stimulativno za kućanstva, ponudit ćemo i novčanu naknadu od 50 lipa za litru takvog ulja. U našim kućanstvima se mjesečno prosječno troši na pripremu hrane od dvije do tri litre jestivog ulja, a to su značajne količine sirovine za našu proizvodnju biodizela, koja sada završava u kanalizaciji. Dobro je što iz dana u dan raste svijest i kod proizvođača i kod potrošača o zbrinjavanju otpada, što će i nama olakšati posao kad krenemo u prikupljanje rabljenoga jestivog ulja u kućanstvima”, ističe Keserica.