Prostirući se na 2820 od 3130 četvornih kilometara, koliko od Istarskog poluotoka (90 posto) pripada hrvatskom državnom teritoriju, Županija za sebe prisvaja tek 4,98 posto od cjelovite površine Hrvatska. Bogato razvedena otočno-priobalna crta duga je 539 kilometara. Najdulja i vodom najbogatija u mreži riječnih tokova je Mirna, koja nakon 53 kilometra kod Novigrada utječe u jadranski akvatorij. Ustrojstvo lokalne samouprave očituje se kroz 10 gradova i 31 općinu u kojima žive 206.344 osobe, odnosno 4,65 posto svih stanovnika Hrvatske. Žene su dominantna skupina (51,55%), a prosječna starost stanovnika Istre iznosi 40,2 godine. Svaki četvorni kilometar županije u prosjeku je naseljen sa 73 osobe. Dvije trećine stanovnika (70,7%) živi u gradovima.

Ipsilonu profil autoceste
Premda je Istarska županija pokrivena vrlo gustom mrežom javnih prometnica, čija ukupna dužina iznosi 1812,95 kilometara, kvaliteta cestovnih pravaca ne zadovoljava narasle potrebe ni domaćih stanovnika te posebno turista. Rang državnih cesta nosi 380,2 kilometara, županijskih 698,95 dok je najviše prometnica lokalnog značenja – 733,8 km. Najava izvedbe Istarskog ipsilona u profil autoceste stoga je među stanovništvom županije dočekana s definitivnim olakšanjem. Županija ima i 152,5 kilometara željezničke pruge. Glavna luka je Pula, jedna od najboljih (zaštićenost i dubina gaza) prirodnih luka na ukupnom prostoru Jadrana.

Poslovanje istarskih poduzetnika u 2006. – rekordna godina
Sa 1,6 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti (plus 31,7 posto), rastom prihoda 17,1% gubitcima nižim za 18,1% prema poslovnom minusu iz 2005. godine, investicijama vrijednim 4,7 milijardi kuna (više investirao samo Zagreb) te neto plaćom koja je, iskazana i u nominalnom i u realnom iznosu, više rasla nego plaće isplaćene i na razini nacionalnog gospodarstva i u okvirima Grada Zagreba poduzetnici Istarske županije 2006. godinu zaključili su vrlo uspješno. Taj uspjeh pojačavaju još tri pokazatelja: dobit po zaposlenom, ekonomičnost poslovanja i rentabilnost prometa gdje su poduzetnici Istarske županije bolji od svih hrvatskih poduzetnika, što definitivno znači i svih zagrebačkih tvrtki. Najkraće, stave li se na stranu parametri o dominaciji Zagreba najčešće potencirani isključivo zbog enormnih prihoda, Istarska se županija za 2006. godinu može pohvaliti boljim učinkom u odnosu na poslovanje koje su za tu godinu pojedinačno zabilježile sve hrvatske županije sa svojim poduzetnicima. Istarska je županija u 2006. imala registriranih 7.189 poduzetnika što je u odnosu na ukupan broj trgovačkih društava (78.509) na području Hrvatske predstavljalo udjel od 9,2 posto. Župa- nija po brojnosti poduzetništva stoji na trećoj poziciji unutar domaćeg gospodarstva, odmah poslije Zagreba (33,1 %) te Splitsko-dalmatinske (10,8 %) županije. Kod svih istarskih poduzetnika tijekom prošle godine bilo je 45.598 zaposlenih osoba što iznosi 5,3 posto prema sveukupnom broju (865.883) zaposlenika na razini nacionalnog gospodarstva. U usporedbi s istovjetnim pokazateljima, koji su postignuti zaključno za 2005. godinu, Istarska je županija zaposlenost uspjela povećati za 8,7 posto, odnosno ispod prosjeka koji se bilježi u okvirima hrvatskog (9,9 posto) gospodarstva. Po učinku ostvarenom u kategoriji novozaposlenih ova se županija svrstala tek na 14. poziciju. I dok su ukupni prihodi, koje su u svojim financijskim izvješćima za 2006. evidentirali svi hrvatski poduzetnici bili veći za 15,8 posto od prihoda koji su u nacionalnom gospodarstvu ostvareni za 2005. godinu, a rashodi su paralelno rasli za 15,6 posto, gospodarstvenici u Istarskoj županiji zabilježili su bolji učinak na obje stavke. Ukupni prihod istarskih poduzetnika rastao je 17,1 posto brže od rezultata iz 2005., iznosio je 28,7 milijardi kuna što je tek 4,8 posto od prihoda koji su prošle godine zajedno ostvarili svi hrvatski poduzetnici. Rashodi, koje su prošle godine imali poduzetnici Istre, iznosili su 26,6 milijardi kuna i bili su 14,4 posto veći od rashoda iz 2005.

Vicelideri u dobiti
Od 7189 tvrtki s dobiti je u 2006. poslovalo njih 3991 ili 55,5 posto, dok je gubitak iskazan u 3198 poduzetnika. Unatoč tom gotovo polovičnom omjeru na ‘pozitivce’ i gubitaše, lanjska je godina, primarno zbog dobrog rezultata Adris Grupe, istarskom gospodarstvu bila uspješna. Ukupna dobit iznosila je 2,34 milijarde kuna i rasla je znatno više (31,7 posto) nego godinu dana prije. Uspješnost 2006. na istarskom gospodarskom planu ne iskazuje se samo kroz manji broj gubitaša u odnosu na godinu prije nego i kroz 18,1 posto manji iznos gubitak. Na razini županije poduzetnici su zabilježili minus u visini 715 milijuna kuna što je bilo samo 81,9 posto gubitka koji su imali po obračunu za 2005. godinu. Poslovni minus istarskih poduzetnika za 2006. predstavlja 6,7 posto gubitka koji su te godine imali svi hrvatski poduzetnici. Konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Istarskoj županiji na kraju 2006. bila je iznad 1,6 milijardi kuna. To je više nego izvrstan učinak koji ih stavlja na drugu poziciju među svim hrvatskim županijama. Izuzme li se Zagreb (13,8 milijardi kuna), zbog izrazite koncentracije poduzetništva, proizlazi da je Istarska županija u kategoriji konsolidirane neto dobiti daleko najbolja u odnosu na konkurenciju svih ostalih županija. Sljedeća poduzetnički uspješna lokalna zajednica, koja joj zapravo uopće nije prijetnja, jest Zagrebačka županija gdje su poduzetnici za 2006. postigli 996 milijuna kuna konsolidirane neto dobiti.

U investicije 4,7 milijardi
Od 7189 istarskih poduzetnika, koliko je iznosila njihova brojnost na kraju 2006. godine, u nove investicijske cikluse lani se uključilo čak 2776 poduzetnika ili njih 38,6 posto. S tim podatkom svrstali su se u zlatnu sredinu ljestvice jer samo u Varaždinskoj (47,7%) i Međimurskoj (45,4%) županiji prošle je godine u gospodarstvu bilo više investitora. U brojne strateške projekte, poduzetnici Istre investirali su 4,7 milijardi kuna, što je sedam posto od svih lanjskih investicija koje je pokrenulo ukupno hrvatsko gospodarstvo. Međutim, u odnosu na investicije koje su u županiji odradili tijekom 2005., prošlogošnji iznos namijenjen za tu svrhu bio je veći za vrlo značajnih 41,9 posto. Izuzimajući ponovno Zagreb, čiji se potencijal doista ne može stavljati u poredbu ni s jednom od ostalih 20 županija, proizlazi da su poduzetnici Istarske županije, u odnosu na 19 ostalih županija lani najviše investirali. Slijedi ih Splitsko-dalmatinska županija sa 4,5 milijardi kuna ulaganja. Na razini hrvatskog gospodarstva u 2006. za investicije je izdvojeno 66,2 milijarde kuna ili 24,8 posto više nego godinu dana prije. Troškovi osoblja u prošloj godini, koje su poduzetnici podmirili za 45.598 zaposlenih, dosegnuli su iznos od 3,8 milijardi kuna te bili za 14,6 posto veći nego u 2005., a rasli su gotovo istovjetno (14,5%) kao i na razini ukupnog hrvatskog gospodarstva. Troškovi osoblja u gospodarskom sektoru Istre imali su veći udjel u ukupnim rashodima (14,2 %) nego što je iznosio istovjetan parametar (12,2 %) obračunan na razini svih hrvatskih poduzetnika. Zaposlenici kod istarskih poduzetnika tijekom 2006. mjesečno su primali plaću u prosječnom neto iznosu od 4134 kune. Naravno, opet su veći prosjek (4718 kn) od Istre imali samo zaposleni u gospodarskim subjektima na području Zagreba. Prosječna istarska plaća lani je bila za 3,7 posto veća od prosječne plaće koju su istodobno primali radnici po obračunu rađenom za ukupno hrvatsko gospodarstvo. Rast istarskih plaća prošle je godine u odnosu na 2005. u nominalnom iskazu bio veći 4,5 posto dok je realno bio u skromnijem plusu, samo 1,3 posto. U oba obujma istarske su plaće bile veće nego što su rasle i zagrebačke i plaće na nacionalnoj razini. Prosječna zagrebačka plaća lani je imala nominalni rast 3,3 i realni 0,1, dok je plaća isplaćena na nacionalnoj razini nominalno rasla 3,7 i realno 0,4 posto.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Pet najvećih drži dobit
Ukupna aktiva svih hrvatskih poduzetnika, koju su iskazali u svojim bilancama na kraju 2006. godine, iznosila je 872,9 milijardi kuna te bila veća za 16,1 posto prema istovjetnom podatku iznesenom u izvješću o poslovanju za prethodnu godinu. Međutim, analitičari taj dobar učinak paralelno dopunjuju primjedbom o nedovoljnoj iskorištenosti kako raspoloživih sredstava, tako i njihovih izvora. Naglašavaju da ta nepovoljnost uporno i posve nerazumno domaće gospodarstvo prati već neko vrijeme. Istarski poduzetnici drže 50,3 milijarde kuna što iznosi 5,8 posto od ukupne nacionalne aktive. U tom parametru bolji od njih je, naravno, Zagreb (58,6%) te Splitsko-dalmatinska (6,3%) županija. Na dugotrajnu imovinu odnosi se 63,6 posto aktive koliko iznosi i prosjek na državnoj razini, dok na vlastiti kapital i rezerve odlazi 46,2 posto što je bolje i od omjera koji je lani postiglo domaće gospodarstvo (45,3%) te znatno bolje od efekata koji se događaju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ona je lani raspolagala sa samo 29,9 posto vlastitih sredstava i bila iznimno ovisna o tuđim, skupim izvorima što je zapravo kočnica razvoja. Sa 629 tisuća kuna ukupnih prihoda po svakom zaposleniku istarski su se poduzetnici u toj kategoriji smjestili na treću poziciju ljestvice, nakon Grada Zagreba (907 tisuća) i Zagrebačke (776 tisuća) županije. Međutim, lidersku poziciju u okvirima domaćeg gospodarstva Istrani su prisvojili u iznosu dobiti po zaposleniku, gdje su postigli visinu od 63.000 kuna dok su poduzetnici Zagreba ostvarili 55.000 kuna, a prosjek svih hrvatskih poduzetnika stao je na 42.000 kuna. Istarski su gospodarstvenici prošlogodišnji prvaci u okvirima nacionalnog gospodarstva i po ekonomičnosti poslovanja s koeficijentom 1,08, dok je Grad Zagreb imao 1,06, a poduzetnici u Splitsko-dalmatinskoj županiji, primjerice, 1,01.

Raspršenost poduzetnika
Gospodarska aktivnost istarskih poduzetnika uglavnom je raspršena u šest od 10 gradova. Pula ima najbrojniju poduzetničku populaciju – 1803 tvrtke, čiji je ukupni prihod bio 7,9 milijardi kuna dok je neto dobit iznosila 326,1 milijun kuna. Premda Rovinj broji manje poduzetnika, županijski je lider i po prihodu i po dobiti, naravno, zasluge za to vežu se uz Adris Grupu.

(korišteni podatci Fine, HGK i DSZ)