Istarsku županiju mnogi danas smatraju liderom među hrvatskim županijama. Potvrđuju to i materijalni pokazatelji, europeizacija rada, življenja i promišljanja razvoja u svim segmentima. Ne znači to da problema koje nosi svakodnevica nema, ali grade se i obrambeni mehanizmi i metode za njihovo razrješavanje i otklanjanje. Istra je danas županija intenzivnih investicija u svim segmentima gospodarstva, ali i krupnoj infrastrukturi te društvenim djelatnostim. Za Poslovni dnevnik istarski župan Ivan Jakovčić govori o strateškim ambicijama iznimno kreativnog poduzetništva koje je Istru stavilo u sam hrvatski vrh.

Uz strukturu gospodarstva, kakvu županija ima, što znači uporno inzistiranje u svim planskim dokumentima na održivom razvoju, što je za Istru zapravo održivi razvoj?
Mi smo održivi razvoj bazirali na dugoročnim studijama, on nije plod slučajnosti. Prvi smo u Hrvatskoj donijeli Master plan razvoja turizma 2003-2012. godine, koji su u početku neki osporavali. Rezultirao je time da se naš turizam danas s jedne strane uspješno restrukturira, a s druge repozicionira na europskom tržištu. Možda je bilo i lako reći idemo repozicionirati Istru kao destinaciju s četiri zvjezdice, ali u praksi to je vrlo složen i delikatan posao, kojemu smo pristupili pažljivo i mogu reći, danas nakon četiri godine njegove realizacije, i vrlo uspješno. Nedavno smo donijeli i Regionalni operativni program koji je također jedan od temeljnih programa razvoja Županije, kao i Prostorni plan koji je sumirao stanje u prostoru i danas se Istra zaista razvija logikom održivog razvoja. Zapravo, to je sustavna briga o okolišu, koja se svodi na to da sada imamo, na primjer, u punoj sezoni na 90 posto plaža iznimno čisto more. Problema imamo s pitkom vodom, ne manjka je, ali je nedovoljno kvalitetna i dok god taj problem bude postojao, intenzivno ćemo se baviti njime.

Nezaposlenost je veliki hrvatski socijalni problem, kako se rješava u Istarskoj županiji?
U Istri je 2000. pokrenut veliki investicijski ciklus koji je sada već pri kraju. U igri su bili veliki gospodarski sustavi kao Adris grupa, Cimos, Uljanik. Ulazimo u novi investicijski ciklus koji će i dalje generirati snažan razvoj. To je u javnom sektoru gradnja punog profila Istarskog ipsilona kao autoceste, regionalni Centar za gospodarenje otpadom, gradnja magistralnog plinovoda Pula – Umag uz plinofikaciju cijele županije, gradnja nove bolnice u Puli, gradnja i opremanje novoosnovanog Sveučilišta u Puli, Istarskog velesajma, petnaestak industrijskih zona koje sustavno pratimo te velike investicije u turizmu, poput Brijuni Rivijere. Javni sektor pokreće tih desetak velikih projekata u Istri, vjerujem da će i privatni sektor to prepoznati i pratiti. U turizmu, idućih pet do sedam godina, slijede ulaganja veća od milijardu eura. Očekujem i velika ulaganja u industriju.

Sinergija privatnog i javnog sektora za vas je bitna u svim fazama razvoja?
Najbolji je primjer Master plan turizma, gdje je odlično funkcionirala suradnja sustava turističkih zajednica, tvrtki i lokalne samouprave. Malo sam razočaran inertnošću vlasnika nekad tvrtki-lidera hrvatskog turizma kao što su porečka Plava laguna i Rivijera, koje u ulaganjima i repozicioniranju idu sporije nego što bi mogle i trebale. Dobit će jaku konkurenciju u Rovinju, Umagu i Brijuni Rivijeri. Primjer dobre suradnje javnog i privatnog sektora je i fleksibilnost promjene prostornih planova kada su se gradile tvornice duhana i ambalaže u Kanfanaru, što je išlo bez zadrške. Ili treći, stotine kredita od strane Istarske županije ili Istarske razvojne agencije. Od projekata koje realiziramo putem javno-privatnog partnerstva je i gradnja veletržnice ribe, koja se u Poreču upravo završava.

Proračun Istarske županije manji je od gradskog pulskog ili porečkog, kako onda osiguravate financijske participacije u zajedničkim projektima?
Tu već ulazimo u sferu politike. Kada je riječ o zajedničkom dobru za sve građane, razvili smo sinergiju između županije, gradova i općina bez obzira na različitost političkih opcija. Tako možemo udružiti novac svih jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća i u tome je zapravo tajna suradnje javnog i privatnog partnerstva. Slično je i s razinom državne vlasti, mi smo dobili podršku sadašnje Vlade za sve naše ključne projekte koje smo započeli s Račanovom Vladom. I to ne samo formalnu podršku već i financijske poticaje. Na primjer, kad je riječ o Fondu za ekologiju i energetsku učinkovitost, država u gradnji Centra za gospodarenje otpadom sudjeluje sa 200 milijuna kuna.

Najavljena gradnja trećeg bloka u TE Plomin na ugljen uz gradnju LNG terminala u Istri već mjesecima izaziva oštre polemike, posebno Zelenih. Zalažete se za terminal, a za TE Plomin III kažete: ili će biti na plin ili neće biti?
Nakon što smo osnovali klaster automobilske industrije oko Cimosa, a već djeluje i neregistrirani brodograđevni klaster oko Uljanika, želimo osnovati i energetski klaster u Istri, svjesni da bez energije nema budućnosti.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?