Da se otkup zlata potaknut gospodarskom krizom, ali i rekordnim cijenama te plemenite kovine pretvorio u Hrvatskoj, kao i u primjerice Grčkoj, vrlo unosan posao potvrđuje i podatak Državnog zavoda za statistiku da je u prvih pet mjeseci ove godine zlato postalo jedan od najtraženijih hrvatskih izvoznih proizvoda. U odnosu na lanjskih 6,8 milijuna eura već je sada izvezeno lom-zlata u vrijednosti od gotovo 80 milijuna eura. Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da se otkupom zlata bavi gotovo 350 tvrtki u Hrvatskoj. No kako je većina tih tvrtki registrirana za obavljanje više djelatnosti teško je razlučiti koliko njih se primarno bavi otkupom zlata.

Manjkava regulativa
Na manjkavu regulativu u poslu s otkupom zlata u Hrvatskoj upozoravaju i domaći stručnjaci. Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, smatra da se u Hrvatskoj sve događa stihijski pa se tako i biznis s otkupom zlata razvio odjednom. “Jasno je da to područje treba regulirati i postaviti pravila. To treba prepustiti nadležnim institucijama i donijeti jasnu regulativu kako bi se izbjegli potezi na rubu kriminala s obzirom da se i ukradeno zlato vrlo lako može prodati”, smatra Ferdelji.Slične ocjene iznosi i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). “To je u rukama Ministarstva financija i porezne uprave. U svakom bi slučaju trebalo voditi računa o tradicijskim obrtima i proizvodnji budući da ih ovakav odljev zlata direktno ugrožava. Bilježimo značajan odljev zlata, no isto tako sve tvrtke koje se bave ovim poslom čine to legalno i zakonito, sukladno postojećim zakonskim propisima. Promjena će biti uvjetovana i strategijama očuvanja ovih vrijednosti”, napominje Jakelić.Zagrebačka tvrtka Gold partner u vlasništvu Krešimira Glasnovića i Zlatka Dodića prošle je godine ostvarila najveće prihode među tvrtkama koje se među ostalim bave i otkupom zlata. Prema podacima Fine lani je Gold partner s registriranom djelatnosti izrade i popravka predmeta od plemenitih metala sa 33 zaposlena prihode povećao više od triput, na 180,7 milijuna kuna, a iskazana dobit rasla je na 19,5 milijuna kuna. Auro domus u godinu dana je otvorio nekoliko stotina ureda za otkup na području cijele Hrvatske, no prvi od njih nedavno je i zatvorio na zagrebačkom Laništu. Auro domus, osnovan preklani u Spinčićima u Kastvu, u kratkom je vremenu snažno proširio poslovanje. Tvrtka ima 386 zaposlenih, a prihode je u prošloj godini povećala na čak 147,3 milijuna kuna, sa 87.544 kuna ostvarenih u 2010. Dobit mu je lani rasla na 26,2 milijuna kuna sa tek 4137 kuna 2010. godine. Kao jedina osnivačica društva s temeljim kapitalom od dvadesetak tisuća kuna navedena je Anđelka Džale, a kao prokurist Loris Dessardo. Zanimljivo je da na Fininoj listi otkupljivača nema lanca srebrnarnica Argentum, također u vlasništvu Glasnovića i Dodića, koja brojem otkupnih stanica, uz Auro domus, dominira u Hrvatskoj. Inače, Dodić i Glasnović drže i lanac zlatarni Zaks, koji se bavi i otkupom zlata i srebra, a kojeg također nema na Fininoj listi najuspješnijih. Prema posljednim dostupnim podacima za 2010. iskazanima na Poslovnoj Hrvatskoj, Argentum je uprihodio 25 milijuna kuna i ostvario dobit od 2,1 milijun kuna, a sestrinska tvrtka Zaks je za 2010. iskazala 3,4 milijuna kuna prihoda no godinu je završila s 40,7 tisuća kuna minusa.

Zarada ovisi o cijeni najma
Hrvoje Fligić, koordinator poslovanja Argentuma, koji ima 39 poslovnica za otkup zlata i srebra u Hrvatskoj ističe da jezanimanje građana za prodajom plemenitih metala u posljednjih nekoliko mjeseci i dalje veliko. No, smatra da će zbog sezonskih poslova vezanih uz turizam u ljetnim mjesecima padati promet. “Potražnja građana za otkupom zlata i srebra usko je vezana s promjenama u domaćem gospodarstvu ali i kretanjem cijena zlata na svjetskoj burzi. O tome koliko će pojedina otkupna stanica zaraditi ovisi o cijeni najma odnosno hladnog pogona koji ima na toj lokaciji, protočnosti lokacije, broju djelatnika”, pojašnjava Fligić.Među tvrtkama koje se bave zlatom na Fininoj listi je i bjelovarska kompanija Plemeniti metali koja se bavi trgovinom na veliko metalima i metalnim rudama a osnovana je prošle godine. Zanimljivo je da ta bjelovarska tvrtka nosi isti naziv kao i zagrebačka tvrtka Plemeniti metali, bivšeg vlasnika Bernarda Krasnića, supruga pjevačice Nine Badrić. Plemeniti metali iz Bjelovara sa samo jednim stalno zaposlenim radnikom prošlu godinu su završili s gotovo dva milijuna kuna prihoda i dobiti od 61.000 kuna. Kao jedina osnivačica društva navodi se Ivanka Radelić.Upola manje prihode za prošlu godinu imala je zagrebačka tvrtka Rafinerija plemenitih kovina, specijalizirana za proizvodnju plemenitih i obojenih metala, sa osam zaposlenih koju vodi direktorica Ankica Pulić. Međutim, u toj su nam zagrebačkoj tvrtki kratko poručili da se slabo bave poslom otkupa zlata. Rafinerija plemenitih kovina u prošloj godini prihode je više nego udvostručila na gotovo 1,1 milijun kuna. Prema Fininim brojkama neto dobit te tvrtke lani je rasla gotovo tri puta na 18,3 tisuće kuna. U Fininim podacima može se pronaći još pet tvrtki koje se bave otkupom zlata, a čiji su prihodi lani bili manji od milijun kuna; Novak-Cvija, Vilivana, Rubin novi, KMS kolekcija i Genci.

Zasićenost tržišta
U Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da već dolazi do zasićenosti tržišta i da se lagano nazire kraj buma na tržištu otkupa zlata u Hrvatskoj.Građani su u krizi prisiljeni prodavati obiteljsku zlatninu i srebrninu jer trebaju otplatiti dugove, no za očekivati je da će se te rezerve uskoro iscrpiti. Opstat će najjače i najspretnije tvrtke i jednostavno istisnuti one male, smatraju u HGK.

Plemeniti metali

Manje od milijun kuna prihoda
Iz Fininih podataka mogu se iščitati imena još pet kompanija koje se bave plemenitim metalima, a koje ostvarenim prihodima nisu premašile milijun kuna. To su Novak-Cvija, Vilivana, Rubin novi, KMS kolekcija i Genci. Novak-Cvija iz Macinca je prihode za prošlu godinu povećala 35 posto na 902,7 tisuća kuna a neto dobit uvećala 24,5 posto na 15.323 kune. Tvrtka ima tri stalno zaposlena, a glavna joj je djelatnost proizvodnja plemenitih metala. Vilivana, također registrirana za proizvodnju plemenitih metala i s jednim stalno zaposlenim lani je zabilježila rast prihoda od 15,30 posto na 212,7 tisuća kuna. Dobit je lani udvostručila na 19,1 tisuću kuna.

Mali zarada za male igrače
Zagrebačka tvrtka Rubin novi bavi se proizvodnjom plemenitih i obojenih metala te proizvodnjom nakita i srodnih proizvoda i nema stalno zaposlenih. Tvrtka je osnovana 1999. godine, a na čelu te tvrtke također Rikard Gjergjaj, član Uprave. Prema rezultatima poslovanja iskazanima tek za 2011. ima prihod od 176.400 kuna i 8500 kuna dobiti. Sa 71.000 kuna prihoda manje za njom zaostaje zagrebačka KMS kolekcija s jednim stalno zaposlenim, koja je lani uprihodila 105.000 kuna. Tvrtka je registrirana za trgovinu metalima i metalnim rudama, no prema podacima Fine prošle godine nije iskazala dobit. Proizvodnja plemenitih metala i nakita te srodnih proizvoda specijalnost su i splitske tvrtke Genci koja je prošle godine povećala prihode za 92,5 posto na 53.380 kuna i imala dobit od 10,100 kuna. Tvrtku s jednim stalno zaposlenim predvodi Gjon Qivlaku, a osnovana je 2000. godine.

Zalagaonice u rukama kamatara

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Mali oglasi za lihvarske kredite
Pored stanica za otkup zlata u posljednje vrijeme u Hrvatskoj niču i zalagaonice. Zagrebačka tvrtka OTP Nova koju je osnovao Vedran Schneider, tako je prije tri mjeseca otvorila svoju prvu zalagaonicu u centru Zagreba. Inače, Schneider je zajedno sa Zvjezdanom Bilić jedan od osnivača Bern-centra, štedno-kreditne zadruge koja je u likvidaciji. Schneider je, kako doznajemo preko povezanih osoba, stajao i iza niza tvrtki i štedno-kreditnih zadruga (T.H.R. Zagreb, Zagrebačka ŠKZ, Centar ŠKZ, Terra-Trade, London, Zagreb promet i usluge, Pokrovac d.o.o. i druge) koje su još od devedesetih držale i još uvijek drže zagrebačko sivo tržište kredita i najčešće kroz male oglase nude lihvarske kredite građanima.

Ulaskom u EU u Hrvatsku dolaze strane zalagaonice
“Mnogi se odlučuju na zajam na temelju zaloga jer žele zadržati potencijal koji zlato nudi dok istovremeno mogu popuniti rupe u svojem financijskom stanju”, poručuju nam u toj tvrtki. No, bude li uskoro usvojen novi zakon, zalagaonicama bi uskoro moglo i odzvoniti. “Prema novom prijedlogu zakona koji će uskoro ići na glasanje u Sabor zabranit će se rad svih zalagaonica u Hrvatskoj. Tvrtke koje se bave otkupom zlato izvoze, što znači da će Hrvati rasprodati svoje obiteljsko zlato zauvijek. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, tvrtke koje imaju zalagaonicu će moći slobodno otvoriti podružnicu u Hrvatskoj te će doći do situacije da strana tvrtka radi posao koji je domaćoj tvrtki zabranjen”, napominju nam u tvrtki OTP Nova.