Obećanje koje je Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, dao na putu po Vukovarsko-srijemskoj županiji kako se neće odustati od gradnje kanala Dunav – Sava kojim će se poboljšati gospodarska konkurentnost Hrvatske, struku nije iznenadila. Dapače, poslovne ljude riječnog brodarstva i brodogradnje zanima da se što prije prostorni plan kanala Dunav – Sava prihvati u Saboru, kako bi se moglo početi s izradom projektne dokumentacije. Posebno što će se prije same gradnje kanala trebati premjestiti vukovarska luka.

Modernizacija flote
Kanal dug 61 kilometar, o kojem se govori od 19. stoljeća, a za koji je odluku o gradnji Hrvatski Sabor donio još 1991. godine, dio je buduće vizije plovnih putova na kontinentu i najnovije Strategije razvitka riječnog prometa u Hrvatskoj od 2008. do 2018. godine. Gordan Krpanec, menadžer klastera brodogradnje pri HUP-u, komentira kako je gradnja kanala Dunav – Sava i uspostavljanje međunarodnih standarda u uređenju unutrašnjih plovnih putova i novogradnja plovila unutrašnje plovidbe važna zbog integracije riječnog prometa u europske intermodalne logističke lance. Gradnjom kanala, luka Rijeka postaje posebno zanimljiva za intermodalni transport roba u područje srednje Europe.Strategija razvitka riječnog prometa u RH od 2008. do 2018. godine i vizija za 2020. godinu bit će središnje teme sastanka Hrvatskog klastera brodogradnje i Klastera brodogradnje Splitsko-dalmatinske županije najavljenog za petak u Sisku. Dan prije održat će se skup pod nazivom “Sisak – centar riječnog brodarstva i brodogradnje” koji će voditi upravo Gordan Krpanec, a na sastanku će se predstaviti Brodosplit, Končar, Enecon, CadCam design, Sika Croatia i Brodocentar, odnosno tvrtke koje zanima ova problematika. Trgovačku flotu u Hrvatskoj čini 57 brodova s ukupnim kapacitetima od nešto više od 44.000 tona uključenih u međunarodni transport tereta, prosječne starosti od 40 godina. Ti su kapaciteti nedovoljni da opslužuju, kako stoji u vladinoj strategiji, sadašnju potražnju za prijevozom, tako da domaći brodari sudjeluju u tom prijevozu tek s 20 posto, dok ostatak obavljaju strani brodari. Kako bi brodari osigurali konkurentnu poziciju na jedinstvenom tržištu Europe, veću pozornost valja posvetiti modernizaciji flote i tehnologiji prijevoza te udovoljavanju novim tehnološkim standardima. Prilično uopćeno nadalje u strategiji se kaže “kako bi se pomoglo postojećim brodarima, ali i proširio interes za brodarstvom, važno je uspostaviti instrumente potpore koji će olakšati brodarima integraciju u europsko transportno tržište”. Krpanec podsjeća da u nastupajućim godinama treba očekivati znatno povećanje prijevoza roba morem i rijekama u Europi. Ona namjerava zadržati svoju istaknutu poziciju u sektorima brodskog prijevoza, prijevoza vodenim putovima na kopnu, offshore industrije, luka, uključivo terminale i vezove, jaružanja, brodogradnje, pomorske opreme… Ako se uzmu u obzir globalne mogućnosti rasta u ovim ključnim sektorima, znači da će se promet i dodana vrijednost koje ostvaruje Europski pomorski kluster (koji uključuje sve one koji su vezani za brodogradnju i brodarstvo, kako na moru, tako i u unutrašnjosti) vjerojatno povećati za 50 posto (u realnim pokazateljima) tijekom vremenskog okvira do 2020. godine.

Prijevoz robe
Krpanec kaže da europske tvrtke shvaćaju da je cjelovit klasterski pristup na europskoj razini bitan uvjet za ostvarenje ambicioznih ciljeva utvrđenih u dokumentu “Vizija za 2020. godinu – Vodeni promet & djelovanja – Ključni čimbenik za razvoj i budućnost Europe”. Treba očekivati, dodaje, da će Hrvatski klaster brodogradnje uspjeti povezati i ostale zainteresirane tvrtke i institucije koje djeluju u području vodenog prijevoza i brodogradnje radi

povećanja udjela hrvatske komponente u brodovima s navoza domaćih brodogradilišta, tako i u povećanju udjela domaćih lađara u prijevozu roba.

Kreće gradnja kanala Dunav – Sava

Ukupna duljina postojećih vodnih putova u hrvatskoj iznosi 804,1 km od čega je 539,2 km međunarodnih, a 264,9 km državnih i međudržavnih vodnih putova. Od međunarodnih vodnih putova 286,9 km udovoljava uvjetima za međunarodne vodne putove, odnosno uvjetima IV. klase. Najveća dionica je rijeka Sava koja u Hrvatskoj većim dijelom ne udovoljava uvjetima međunarodne klase plovnosti. U strategiji se predviđa podizanje klase plovnosti vodnog puta Save do Siska na IV. klasu te početak izgradnje višenamjenskog kanala Dunav – Sava.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno