Nakon sljedećih izbora nadamo se malo kooperativnijem odnosu ministarstava te pravilnijem rasporedu prioriteta u državi, poruka je s Mineral foruma 2011. u Zagrebu, središnjeg godišnjeg okupljanja predstavnika industrije građevnog materijala koja ostvaruje još uvijek zavidnih 12,5 milijardi kuna godišnje ukupnog prihoda i zapošljava 18.000 ljudi. Nakon ulaska Hrvatske u EU, sudeći prema iskustvima susjedne Slovenije gdje je ova industrija i dalje u padu i ne očekuje oporavak, slično bi moglo zadesiti i naše poduzetnike. Slovenija bilježi u 2011. pad građevinskih radova 29% i u EU od nje slabije su samo Španjolska s padom 32% i Grčka sa 34%.

Loša slovenska iskustva
Peter Kosi, direktor najstarijeg slovenskog građevinskog poduzeća Granit iz Slovenske Bistrice, podsjeća da su posljednje tri godine propala skoro sva najveća i nekoć reprezentativna građevna poduzeća: SCT, Vegrad, GPG, CPM, Gradis Celje, Konstruktor Maribor, Stavbar, MTB… Ove godine Slovenija bilježi gotovo 50% manji obujam državnih investicija, ali ne i stranih. Zamašan udio na tržištu preuzele upravo strane građevinske kompanije Strabag, Porr i Alpine Bau. U pristupnim pregovorima država se nije, poručuje Kosi, izborila za povoljnije pozicije u prvim godinama članstva. Otvorene granice omogućile su dolazak stranih građevinskih tvrtki s njihovim radnicima i njihovim građevinskim materijalima. Stranci konkuriraju i dampinškim cijenama, a gubitke pokrivaju domaćim projektima. Obratan slijed nije moguć, kaže Kosi, jer su sve države EU postavile neformalne granice štiteći svoje interese. Osim toga, strane banke u Sloveniji podupiru izvozne potrebe “svojih” građevinskih kompanija bankarskim garancijama i povoljnijim kreditima.

Nezadovoljni zakonom
Strana konkurencija ruši slovenska poduzeća koja propadaju i koja su zbog poštivanja europskog zakonodavstva bez zaštite. Ključni kadrovi odlaze u strane kompanije, a u pograničnim krajevima organizirane su dnevne migracije građevinskih radnika iz Austrije. Prema procjeni iz Granita, slovenskoj industriji građevnog materijala slijedi daljnji drastičan pad te otpuštanje radnika. Bez posla mogao bi ostati svaki peti građevinar. Ništa dobro ulaskom u EU ne može očekivati ni hrvatska industrija građevnog materijala, kaže Gordan Šredl, direktor Gospodarsko interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u Hrvatskoj GIU Promins. Već sada je proizvodnja u pojedinim poduzećima građevnog materijala u padu između 30 i 50 pa i više posto. Jedan od većih problema i dalje je zakonodavstvo, a jedna od najvećih propusta sadašnje vlade upravo je donošenje lošeg Zakona o rudarstvu koji koči koncesionare eksploatacijskih polja. Zakonom iz 2009. godine nitko nije zadovoljan, ističe Šredl. Koncesionari se nadaju da će se prijedlog novog Zakona o rudarstvu ipak biti dovršen do lipnja iduće godine. Do tada, kaže Branko Duvnjak, voditelj kamenoloma u grupaciji Cemex Hrvatska, “trebamo samo preživjeti i dati svesrdnu podršku radnoj grupi koja će zakon sastavljati”.

Dva natječaja
Ukratko, najveći problemi u sadašnjem zakonu odnose se na model koncesioniranja te na sigurnost dobivanja koncesije. Trenutno postoje dva natječaja, za istragu i za dodjelu koncesije ali bez sigurnosti da će onaj tko obavlja istragu na kraju dobiti i koncesiju za eksploataciju. Osim toga, ne postoji način kojim bi se gospodarstveniku vratio uloženi novac u istragu i dokumentaciju za koncesiju. Oni koji već imaju eksploataciju, a tih je najveći broj, trebali bi nesmeteno obavljati ovu djelatnost na duži rok, jer samo dugoročno ulaganje osigurava stabilna radna mjesta, smatraju koncesionari.

Stanje u Hrvatskoj

Najviše se gradi u Zagrebu, najmanje u Slavoniji
Podaci po županijama pokazuju da je najveća vrijednost građevinskih radova u 2010. ostvarena u Gradu Zagrebu, 3,9 milijardi kuna. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je 2,2 milijarde kuna, a u Primorsko-goranskoj 1,7 milijardi kuna. Najmanja vrijednost građevinskih radova ostvarena je u Požeško-slavonskoj županiji, 143,5 milijuna kuna.

Manje posla, manje zaposlenih, manje radnih sati
Tvrtke s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti lani su izveli radove u vrijednosti 17,8 milijardi kuna, 26,8% manje nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. 55.393 radnika (-14,3%) odradili su 104,6 milijuna radnih sati (-16,4%). Vrijednost izvršenih radova na zgradama u prošloj je godini iznosila 9,3 milijarde kuna, a na ostalim građevinama 8,5 milijardi kuna. Vrijednost izvršenih radova u novogradnji iznosila je 11,3 milijardi kuna ili 63,1 posto ukupne vrijednosti, a na rekonstrukcijama, adaptacijama, popravcima i održavanju 6,6 milijardi kuna.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?