Posljednjih dvadeset godina sve se više govori o korištenju obnovljivih izvora energije. A znamo li što je pridonijelo tome?

Energija kao pokretač svega, zbog eksponencijalnog rasta broja stanovništa, postala je ključni čimbenik daljnjeg razvoja društva. Pri korištenju fosilnih izvora (ugljen, nafta, zemni plin), koji su stvarani milijunima godina i koji postoje u ograničenim količinama, oslobađaju se staklenički plinovi koji su štetni za okoliš. Stoga su se najrazvijenije zemlje svijeta okrenule sve većem korištenju obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda, biomasa…). Političke odluke, odgovarajuće zakonodavstvo i ekonomske mjere bitno su ubrzale korištenje obnovljivih izvora, ali i pri tome snažno utjecale na razvoj nove industrije koja danas raste po stopama većim od 20% godišnje. To je i put restrukturiranja industrije razvijenijih zemalja jer mnoge su od njih u posljednje vrijeme doživjele krizu zbog zasićenog tržišta i premještanja proizvodnje u područja jeftinijeg rada.

Novo gospodarstvo
Dakle, ovdje nije riječ samo o potrebi sve većega korištenja obnovljivih izvora, nego i o razvoju novoga gospodarstva koje samo zbog faze nastajanja ima konkurentsku prednost. Uočava se da je danas ipak jeftinija energija iz fosilnih goriva, kao i nuklearna energija. Zašto skupa ulaganja u obnovljive izvore u Hrvatskoj? Troškovi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora su veći od troškova proizvodnje iz konvencionalnih izvora, a vremenska promjenjivost energije vjetra i sunca bitno utječe na postojeći elektroenergetski sustav i zahtijeva nove investicije te tako uzrokuje još veće troškove. Veći troškovi energije iz obnovljivih izvora pokrivaju se većom cijenom koju plaćaju svi potrošači. Hrvatska korištenjem obnovljivih izvora mora osigurati razvoj gospodarstva vezan uz proizvodnju opreme i novo zapošljavanje.

Pozitivni učinci
Jedini način da Hrvatska ima dobrobit od korištenja obnovljivih izvora, posebno vjetra, sunca i biomase, jest da bitno proširi broj zaposlenih ako se podupre njezin razvoj i omogući stjecanje domaćih referencija te tako postane snažna izvozna industrija. Stoga je opravdano zahtijevati mogućnost davanja prednosti domaćoj industriji opreme za korištenje domaćih obnovljivih izvora kroz nove podzakonske akte oslonjene na ispunjenje ciljeva tehnološkog razvoja i novog zapošljavanja na koje se poziva Direktiva 2009/28/EC od 23. kolovoza 2009. godine. Time bi se investitori upućivali na kupnju domaće opreme i djelovalo na isporučitelje opreme da organiziraju proizvodnju u Hrvatskoj.Cilj takvog pristupa je utjecaj investitora na proizvođače opreme i/ili usluga da transferiraju i organiziraju proizvodnju neke od svojih komponenata upravo na teritoriju na kojem će se ugrađivati njihova oprema. Tako će nastati pozitivni učinci za sve strane: za lokalnu zajednicu koja raspolaže obnovljivim izvorima, za investitora kojemu je omogućeno korištenje tih resursa, ali i za dobavljača opreme kojemu je dana prilika da plasira svoj proizvod, ali i organizira možda konkurentniju proizvodnju nekih od svojih komponenata u Hrvatskoj. Upravo zato Končar – Institut za elektrotehniku prihvaća nove trendove i proširuje svoje proizvode i usluge prema novim tehnološkim i tehničkim izazovima. Već desetak godina prati svjetska kretanja i ulaže u vlastita primijenjena istraživanja i razvoj proizvoda i njihovih komponenata za obnovljive izvore energije.

Stjepan Car, autor je predsjednik Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku

Miroslav Poljak, autor je član Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku

O Institutu

Vjetroagregati
Končar – Institut za elektrotehniku započeo je 2002. razvoj vjetroagregata što je rezultirao prvim hrvatskim vjetroagregatom montiranim 2008. na Pometenom brdu u zaleđu Splita s više od 75% domaćih komponenti, u čijem je razvoju i gradnji sudjelovalo desetak tvrtki grupe Končar i još devet drugih tvrtki iz Hrvatske. Danas Končar gradi vjetroelektranu snage 17,5 MW sa 15 vjetroagregata snage 1MW i jednim agregatom snage 2,5 MW, čiji razvoj je u tijeku.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Razvoj Instituta
Nadalje, Končarov institut danas tržištu nudi proizvode i usluge iz više područja elektroindustrije (električna vozila, elektroenergetika, ispitivanja i certificiranja elektrotehničkih proizvoda), ali i za obnovljive izvore: sustav upravljanja vjetroagregatom, monitoring stanja vjetroagregata i simulacijske proračune za certifikaciju vjetroagregata, a upravo prelaze iz područja primijenjenih istraživanja u razvojnu fazu fotonaponske elektrane za koju se razvija elektronička oprema i stvaraju sistemska znanja. Pored toga u Institutu se razvijaju autonomni izvori na osnovi korištenja sunca, vjetra i vodika uz mogućnost balansiranja energije s pokrivenošću većom od 99,5%. Sve su to proizvodi i usluge koje će dugoročno osigurati uspješno poslovanje tvrtke i otvoriti mogućnosti za rast novih radnih mjesta u Hrvatskoj.