Iznimno povoljnim izvješćem američkog ministarstva rada ponovo je aktualiziran «soft landing» scenarij u kojem se aktualna monetarna politika više i ne doima tako restriktivnom, te je svojevrsno olakšanje među investitorima, a napose onima u Aziji, koji s velikim zanimanjem prate zbivanja u najvažnijoj destinaciji regionalnih izvoznika, omogućilo nastavak pozitivnog trenda na svjetskim tržištima kapitala. Štoviše, u svjetlu najnovijih podataka japanskih statističara, pred inicijativom optimista ustuknuo je i strah od primjene restriktivnije monetarne politike domaće središnje banke, koji je u jednom trenutku (potkrijepljen nadasve nepoželjnom aprecijacijom domaće valute) prijetio zatvaranjem svojevrsnog začaranog kruga i bijegom investitora sa tržišta kapitala. No pored podatka o rastu kapitalnih investicija od čak 16,6 posto u drugom kvartalu jednostavno nije bilo mjesta pesimizmu, osobito kada se uzme u obzir činjenica da je, mjereno starom (prijašnjom) metodologijom, riječ o najvećem kvartalnom skoku od 1990. godine, kada je dramatičan asset bubble (od dionica do nekretnina) rapidno počeo poprimati obrise višegodišnje recesije. Najnovijim razvojem događaja japanski su investitori u potpunosti ignorirali dramatičan skok domaće valute na deviznom tržištu (koji bi, barem u teoriji, izvoznicima trebao biti otegotna okolnost), gurajući burzovne indekse na tokijskoj burzi do najviše razine od sredine svibnja.

Pri čemu im je itekako išao na ruku i nastavak korekcije na tržištu nafte, kojom se pak cijena WTI sirove nafte početkom ovoga tjedna spustila na najnižu razinu u posljednjih 11 tjedana (sve do 68 dolara po barelu), kao izravna posljedica neuobičajeno blage sezone uragana na američkom jugu, a niti ekonomske sankcije protiv Irana još uvijek nisu sasvim izvjesne. Klizanje naftaša negativno se pak odrazilo na europske burzovne indekse, koji su vidno zaostajali sa rezultatima postignutim u Aziji, držeći se ipak pozitivnog teritorija, ali u nešto opreznijem ozračju u kojem je jedna druga skupina resources segmenta tržišta kapitala briljirala. U pitanju su dionice rudarskih kompanija, koje su se odlično okoristile rastućim cijenama plemenitih i obojenih metala, te je prosječna dnevna stopa rasta dionica londonskog kvinteta iznosila visokih 2,2 posto (Rio Tinto je otišao najdalje, s rastom od 2,7 posto). Osim rudara, trgovinu je obilježilo nekoliko izdanja koja su se u prvom redu spominjala u kontekstu potencijalnih meta za preuzimanje. Tako novinari britanskog Observera tvrde kako Nasdaq sprema neprijateljsku ponudu za preuzimanje (drukčije očito neće ići) London Stock Exchange, čije su dionice jučer ostvarile rast cijene od 2,6 posto. S druge pak strane, glasine navode kako je Altana potencijalnim kupcima dala rok do kraja ovoga tjedna za podnošenje neobvezujućih ponuda, ubrzano tražeći partnera koji bi od obiteljskog carstva Quandt preuzeo kontrolu nad farmaceutskom kompanijom. Značajne izmjene upravljačkih struktura Deutsche Telekoma, poduzete s očitim ciljem povećanja profitabilnosti, nisu pak previše dojmile investitore, pa je konačan rezultat bio skromnih 0,2 posto rasta, dok se Rast Unilevera (+1,4 posto) isprovocirali su analitičari UBS-a, tvrdeći kako aktualna cijena dionica ne uvažava očekivani rast dobiti u drugoj polovici godine.

Rast Telenora i TeliaSonere
Nordijskim hi-flyerima, zahvaljujući pozitivnim preporukama Deutsche Bank, pridružio se i Telenor, ubilježivši skok od 1,9 posto. Istodobno, TeliaSonera, koja je navodno postala predmet interesa institucionalnih investitora, rastom od 0,7 posto zaključila je petodnevnu pozitivnu seriju tijekom koje je cijena dionica uvećana za oko 8 posto, što je za sektor telekomunikacija uistinu impresivan rezultat.