Imovina četiriju obveznih mirovinskih u svibnju je rasla samo 5,87 milijuna kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Posljednjeg dana svibnja mirovinci su upravljali sa 54,57 milijardi kuna vrijednom imovinom, a mjesec prije sa 54,56 milijardi.

To je ujedno i najlošiji mjesec za mirovinske fondove od studenoga 2011. godine kada im je imovina pala 244 milijuna kuna. Svibanjski rezultat utoliko je loš imajući u vidu da su četiri fonda samo od doprinosa svojih članova dobili 402,67 milijuna kuna. Dakle, da je situacija bila idealna, OMF-ovi su u svibnju mogli imati imovinu vrijednu 54,97 milijardi kuna, odnosno za 397 milijuna veću. Međutim, prošloga mjeseca dogodile su se tri ključne stvari koje su drastično utjecale na vrijednost imovine kojom upravljaju OMF-ovi. Prvo, kako nam pojašnjava jedan od mirovinaca, cijena hrvatskih državnih obveznica je značajno pala."Prinos na desetogodišnje hrvatske obveznice, takozvane 22-ojke, u travnju je bio oko 4,3 posto. U svibnju je skočio iznad pet posto. To je automatski srušilo vrijednost u našem portfelju", kaže naš sugovornik koji je htio ostati anoniman. Podaci Hanfe pokazuju da je ukupna vrijednost obveznica u rukama OMF-ova pala za gotovo 324 milijuna kuna i iznosila je 35,86 milijardi.

Najviše je pala vrijednost u portfelju Raiffeisenovog fonda, i to za 205,6 milijuna kuna na 10,7 milijardi. PBZ/CO fond izgubio je 68,16 milijuna kuna, a Erste Plavi 63,85 milijuna. Jedino je vrijednost državnih obveznica u portfelju AZ fonda rasla i to za 13,64 milijuna kuna na 14,97 milijardi. Na cijenu državnih obveznica utjecala je, pak, najava Ministarstva financija da će u srpnju izaći s sedam milijardi kuna novih dužničkih papira. "Investitori u tom izdanju očekuju prinos od oko šest posto, stoga ako za te očekuju takav prinos, automatski su prinosi obveznica u našem portfelju otišle iznad pet", objašnjava naš sugovornik. Drugi razlog pada neto imovine OMF-ova su previranja na stranim dioničkim tržištima. "Promatramo li samo njemački indeks DAX, on je pao sa 8600 bodova na 7750", ističe naš izvor. Dakle, u stranim dionicama OMF-ovi su izgubili 352,5 milijuna kuna vrijednosti.

AZ fondu je ta imovina pala za 280,5 milijuna kuna na 2,86 milijardi, a PBZ/CO-u za 102,7 milijuna na 660,7 milijuna. Ukupno gledajući stranu imovinu, ona je pala samo 74,5 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući Erste Plavom fondu koji je ostvario 366,87 milijuna kuna rasta u stranim državnim obveznicama. "A treći razlog pada imovine je, slijedom korekcije stranih tržišta, i pad domaćeg tržišta kapitala. Primjerice, dionica Petrokemije je u svibnju pala deset posto, Podravke 12 posto i tako dalje", kaže naš izvor. Imovina u domaćim dionicama OMF-ova bila je 143 milijuna kuna manja nego u travnju. Na kraju prošlog mjeseca iznosila je 7,06 milijardi kuna, a u travnju je bila 7,21 milijardu. "Ovo su samo kratkoročne fluktuacije imovine. OMF-ovi ulažu na duži horizont i možda se u listopadu imovina vrati na stare vrijednosti, ako ne i veće", zaključuje naš sugovornik. 

Podbacili

Omjer doprinosa i imovine

Četiri mirovinska fonda u svibnju su dobila 402,6 milijuna kuna doprinosa. U ovoj su godini samo u veljači imali lošiji omjer uplaćenih dobrinosa i rasta imovine. Dobili se 393 milijuna od članova, a imovina je rasla 291 milijun kuna. U 2012. takav se omjer dogodio samo u svibnju.