Domaća naftna kompanija Ina, unatoč krizi i niskoj cijeni nafte na svjetskom tržištu, prošla je financijski nešto bolje u prvih devet mjeseci ove godine od moćnog Royal Dutch Shella. Prihodi od prodaje najveće domaće energetske kompanije u prvih devet mjeseci iznosili su 14,2 milijarde kuna i bili su u odnosu na prošlu godinu manji za 32,6 posto. Na godišnjoj razini pala je i Inina dobit. Devetomjesečnih 547 milijuna kuna neto dobiti manje je za gotovo 60 posto u odnosu na 2008. godinu. Shellovi prihodi u istom su se razdoblju spustili na 197,1 milijardu dolara, dok je dobit nakon oporezivanja iznosila 10,7 milijardi dolara. Ako se ovogodišnji rezultati usporede s prošlom godinom, anglo-nizozemska “multinacionalka” i te kako je osjetila recesiju i pad cijena nafte. Naime, prihodi su manji za čak 47,7 posto, a dobit je srezana za 64 posto.

Ina pobijedila CROBEX
Devetomjesečni pad zarade po dionici Shella manji je za neznatni jedan postotak u odnosu na pad dobiti. Kad se već spominju dionice, Inini dioničari imaju razloga za zadovoljstvo i zbog devetomjesečnog rasta dionice od 47,8 posto. Pritom je Inina dionica uspjela “pobijediti” i indeks CROBEX koji je od početka siječnja pa do kraja rujna porastao za 24 posto. Shellova dionica u istom je razdoblju oslabila neznatnih 0,8 posto. Što se tiče poslovanja u sljedećoj godini, energetske kompanije u svijetu imaju razloga za optimizam. “Tijekom iduće godine s oporavkom globalne gospodarske aktivnosti očekuje se i oporavak potražnje za energentima u Europi. Također je izgledna daljnja konsolidacija u energetskom sektoru, kao i rast obnovljivih izvora energije, kao i ulaganja u ovaj segment”, smatra Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist SG – Splitske banke. Optimistični tonovi mogli bi se stoga sljedeće godine čuti i iz Ine. “Dugoročno gledajući, očekuje se nastavak rasta potrošnje energije u Hrvatskoj. U nadolazećim godinama može se očekivati nastavak pada domaće proizvodnje te daljnji rast ovisnosti o uvozu energenata. Tijekom 2010. očekuje se stabilizacija potražnje za energentima nakon pada zabilježenog u ovoj godini, što bi se trebalo povoljno odraziti i na Inino poslovanje”, smatra Šantić. No upozorava kako država Inu koristi i kao instrument.

Socijalna politika
“Na rezultate Inina poslovanja uvelike utječe i politika cijena energenata u Hrvatskoj kroz koju se u znatnoj mjeri ostvaruju i određeni ciljevi socijalne politike”, ističe Šantić. Iako su mediji spekulirali o mogućem ulasku ruske kompanije Surgutnjeft u vlasničku strukturu Ine, to je prošli tjedan iz ruske kompanije i službeno demantirano. No Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, smatra da Surgutove demantije treba uzeti s određenom rezervom. “Vrijeme će pokazati je li Surgutnjeft doista zainteresiran za Inu”, kazao je Dekanić. Prema njegovu mišljenju, poslovanje Ine u sljedećoj godini ovisit će o ukupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. “Pretpostavljam da će 2010. biti godina izlaska iz krize”, smatra Dekanić. Što se tiče situacije u globalnom energetskom sektoru, Dekanić je mnogo optimističniji. “Ako dođe do gospodarskog oporavka, a on je prema predviđanjima OECD-a izgledan i već se dogodio u dijelu zapadnih i azijskih gospodarstava, doći će i do znatnog porasta potražnje za energijom. Rast globalnoga energetskog sektora trebao bi u tom slučaju biti neznatno manji od rasta BDP-a”, ističe Dekanić.

Rafinerije

Nastavak modernizacije
U sljedećoj godini očekuje se nastavak modernizacije Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku, a očekuje se i nastavak proizvodnje sa sirijskih naftnih nalazišta. Nastavak sirijskog projekta najavio je i Mol.