Predsjednici uprava vodećih banaka i guverner HNB-a Željko Rohatinski u utorak su se sastali s predsjednikom Vlade te ministrom financija. Glavna tema bilo je refinanciranje dugova koji državi dospijevaju već u četvrtom tromjesečju ove godine i u prvom tromjesečju 2009.

Kasno popodne iz Vlade su samo izvijestili da je sastanak održan, ali ne i s kakvim efektom. Stoga je za očekivati da Vlada pokušava ponovno oslonac naći na domaćem tržištu, premda i ono osjeća globalno nepovoljnije financijske tokove. Već do kraja godine za servisiranje duga država treba osigurati više od 1,8 milijardi kuna. Sredinom prosinca dospijeva joj 200 milijuna eura domaćih obveznica s valutnom klauzulom, a po još dvama izdanjima obveznica (15-godišnje s valutnom klauzulom iz 2004. i 10-godišnjim kunskim iz 2005.) na naplatu joj u studenom i prosincu stižu kuponi (kamate) u iznosu većem od 400 milijuna kuna. U situaciji zakrčenih tokova to očito nije iznos koji je jednostavno realizirati. Država nema puno vremena ni za ugovaranje aranžmana ni za iduću godinu. Na naplatu joj u 2009. stižu znatno veći iznosi zaduženja po izdanim obveznicama nego što je bio slučaj ove godine. Samo za otplatu glavnice inozemnog duga državi dogodine treba 1,16 milijardi eura, s tim da najveće opterećenje stiže već u veljači kad dospijeva izdanje euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura. U prvom dijelu godine na naplatu stiže i dvjestotinjak milijuna eura tzv. samuraj obveznica, a tu su i redovne obveze prema Londonskom i Pariškom klubu. Dio priče o potrebama države za zaduživanjem u 2009. su, dakako, i proračun te Vladini planovi vezani uz kapitalne investicije. Ministar financija Ivan Šuker najavljuje daljnje smanjenje fiskalnog deficita (na 0,8 posto). Vladi ne mogu optimistično zvučati posljednje javne poruke guvernera. “Ponavljanje ovogodišnjeg scenarija (HNB je oslobodio 750 milijuna eura koje su banke plasirale državi) u 2009. nije moguće, i zato što su devizna sredstva koje banke drže na računima u inozemstvu u velikoj mjeri kolateral za neke plasmane inozemnih banaka u Hrvatskoj i onda nisu raspoloživa za kreditiranje države”.