Iako sudovi časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK-u) odlučuju o povredama poslovnih običaja koji se mogu rješavati i mimo naših redovnih i prezatrpanih sudova, njima se više obraćaju potrošači nego tvrtke.

No odluke sudova časti u zemljama s puno dužom tradicijom u tržišnoj ekonomiji imaju znatnu težinu i za svakog poslovnog subjekta jednostavno je sramota naći se na listi okrivljenih. Naši sudovi časti, međutim, oduvijek su se više bavili “perifernim” poslovnim povredama koje najčešće upućuju građani i koje bi po svojoj prirodi trebale rješavati udruge za zaštitu potrošača. Primjerice, nepriznavanje prava iz jamstva, zatim nepriznavanje reklamacija kupaca, prikrivanje materijalnih nedostataka stvari, reklamacije na visinu računa kod ugostiteljskih usluga, usluga servisiranja, javnih usluga ili pak neizdavanja računa te lažno prikazivanje kvalitete materijala određene robe, najčešće su prijave koje stranke upućuju na Sud časti pri HGK, izjavila je tajnica Suda časti Zdravka Kezele-Kokotić. Iako je najveći broj prijava iz područja trgovine, nađe se još nekih kao što je povreda odredbi ugovora o obavljanju brokerskih usluga, neizvršenje građevinskih radova ili kašnjenje, prigovori suvlasnika zgrade na rad upravitelja, izbjegavanje primanja pismene obavijesti o raskidu ugovora, reklamiranje na štetu drugih, iznošenje neistinitih podataka o konkurentu… Sudu časti pri HGK od osnivanja 1999. godine, naglašava dalje Zdravka Kezele-Kokorić, prijave su podnosile u većem broju fizičke osobe i ukupno je u razdoblju od 1999. do kraja 2007. sud zaprimio 1204 prijave (588 slučajeva riješeno je mirnim putem) i 186 žalbi na prvostupanjske odluke. Za sada nema naznaka da bi se broj prijava povećavao, kaže Kokorić i dodaje kako se ne može govoriti ni o njihovu prevelikom broju. Budući da većinu prijava podnose potrošači, sud je od 2003. do 2007. zaprimio 470 prijava fizičkih osoba i 132 pravnih.

Među pravnim subjektima to su većinom sporovi malih ili srednjih tvrtki. Sud časti Hrvatske obrtničke komore osnovan je 2000. kao nezavisno tijelo Komore i on odlučuje o povredama trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta i sličnim povredama koje predstavljaju povredu poslovnog morala, kao i povredu akata Komore, naglašava Suzana Kolesar, tajnica Suda časti i Centra za mirenje HOK-a. Važno je reći, dodaje, kako se svaki spor u kojem je na tuženoj strani obrtnik i koji je vezan za njegovo poslovanje, može rješavati na Sudu časti HOK-a. Taj je sud dosad radio na više od 1300 predmeta od čega su oko 70 posto potrošački sporovi. Međutim, ni sporovi između trgovačkih društava i obrtnika ili između dva obrtnika nisu rijetkost. Primjerice, tumači tajnica, trgovačko društvo je angažiralo obrtnika za ukupno uređenje svog poslovnog prostora, ali nije uspjelo samo riješiti spor zbog neslaganja u vezi s ocijenom kvalitete izvedenih radova kao i količine i cijene izvan ugovorenih radova. Podnijeli su prijavu Sudu časti i spor je riješen u tzv. prethodnom postupku mirenja koji provodi tajnik suda, nagodbom na obostrano zadovoljstvo u roku od dva mjeseca.

Činjenice

Nagodbe
Suzana Kolesar napominje kako godišnje na sud stigne oko 150 predmeta, dok se nagodbom, i to uglavnom u spomenutom tzv. prethodnom postupku mirenja, okonča oko 35 posto sporova. Znamo li, kaže, da se pred Sudom časti HOK-a mogu rješavati sve vrste sporova gdje bi tužena strana bila obrtnik te da je taj postupak besplatan, onda je korištenje tog alternativnog načina rješavanja sporova svakako za preporuku.

Mirenja
Stranke mogu koristiti, s obzirom na to da je rok za podnošenje prijave relativno kratak i iznosi šest mjeseci, usluge druge institucije, a to je Centar za mirenje. Postupak pred Centrom za mirenje, također pri HOK-u, još je jednostavniji, brži i neformalniji nego pred Sudom časti.