Središnja banka u četvrtak je opskrbila bankarski sustav solidnom injekcijom kunske likvidnosti. Nakon što su joj poslovne banke nagovijestile pojačanu potrebu za kunama, na repo aukciji HNB je prihvatio sve njihove zahtjeve i plasirao im gotovo pet milijardi kuna, što je znatno više od iznosa koji su mu imali vratiti po prethodnoj tjednoj aukciji ali i iznosa za koji su s početkom primjene promijenjenih pravila povećani zahtjevi u održavanju obvezne rezerve.

No, dok su banke namirile svoje potrebe za kunama, za aktere tržišta kapitala ni solidna potpora velikih institucionalnih igrača na strani kupnje nije uspjela neutralizirati panične rasprodaje. Četvrtak je pokazao da su burzovni igrači već za neradne srijede s razlogom strepili od otvaranja trgovine na Zagrebačkoj burzi i prijeteće panike. Za domaćeg dana predaha europske su burze trgovanje zaključile padom indeksa, a nakon što su američke dan počele rastom, daljnji su tijek obilježile velike oscilacije, uz konačnu prevagu blagih minusa. Bila je to loša popudbina za početak trgovine u četvrtak, koja je kod uspaničenih ulagača samo potaknula kulminaciju sindroma krda i vode u ušima. Iako su praktički sve važnije europske burze bile u znaku rasta indeksa, u Zagrebu je pritisak na strani prodaje nakratko bio povukao Crobex i blizu ‘minus deset’, da bi se prema kraju nervoznoga dana pad indeksa ublažio na 7,59 posto. Ukratko, raspoloženje je imalo sva obilježja velike panike. Ma koliko se sa samim kompanijama ne događa ništa fundamentalno i što su cijene nekima pale na grane koje bi se još donedavno smatrale pravom prilikom. Psihotične situacije kod trezvenih promatrača polako prizivaju i neka iskustvena burzovna pravila poput onog da je “noć najtamnija prije svitanja”, odnosno da je “pad cijena dionica tijekom velikih burzovnih lomova dosad redovito bio zaustavljen upravo u vrijeme kad je sve izgledalo crno i bez perspektive”. Međutim, to što već cjelogodišnja postepena korekcija s najnovijim oštrim padom sugerira da dno krize više ne bi trebalo biti daleko nije osobita utjeha onima koji su bili prisiljeni prodavati dionice. Osim pojedinaca koji tako plaćaju ceh precjenjivanju vlastitih ulagačkih kapaciteta (pa su dionice kupovali zaduživanjem) i podcjenjivanju tržišnih rizika i hirovitosti burze, na to su posebice bili prisiljeni fond menadžeri investicijskih fondova suočeni s paničnim bijegom ulagača. Potonje je pak i pitanje sistemskog rizika za industriju pa se jučer moglo čuti i da se među njezinim pripadnicima počelo razmatrati mogućnost da se za fondovsku industriju osmisli svojevrsni ‘bailout’ plan.

Prema saznanjima Podlovnog dnevnika, ideja je da se osnuje za to namijenjen fond u kojemu bi participirali tržišni akteri, od mirovinaca do banaka, a koji bi prema potrebi intervenirao kupnjom dijela imovine i tako osigurao potrebnu likvidnost. Ta inicijativa, međutim, očito je tek u početnoj fazi, ali navodno se na tu temu planira sastanak početkom idućeg tjedna. U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi) praktički svakodnevno su suočeni s vapajima fond menadžera koji strahuju da neki fond poklekne pod iracionalnim naletom zahtjeva za isplatama i tako priprijeti novim lančanim reakcijama. Hanfa, međutim, sama nema instrumente kojima bi omogućila smirivanje psihoze. Regulatorna omekšanja ulagačkih ograničenja već primjenjuje, diskretno potiče i mirovinske fondove na solidarno i stabilizirajuće djelovanje na burzi kroz postojeće keš pozicije i imovinu u depozitima (a ona se kreće oko 1,5 milijardi kuna). No dometi Hanfe u tom su smislu mali. Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, tako kaže da će Hanfa ovih dana potaknuti dodatne razgovore s Ministarstvom financija i HNB-om. Može li to uroditi i nekom konkretnijom koordiniranom akcijom? Samodol je, doduše, već nešto ranije potvrdio sklonost određenim mjerama s ciljem sprječavanja većih potresa u fondovskoj industriji. Točnije, dijelio je sklonost prema ideji da se, primjerice, fondovima omogući da do likvidnosti (procjenjuje se, oko milijardu kuna) dođu kroz repo aranžmane s bankama uz zalog obveznica, a da to ne ulazi bankama u rast plasmana i s tim vezana ograničenja. Većina tih inicijativa, dakle, podrazumijevala bi relaksiranje regulatornog okvira HNB-a. Guverner Željko Rohatinski, međutim, kaže da će HNB pripomoći održavanju likvidnosti sustava koliko će trebati, ali ne zaboravljajući svoje primarne ciljeve. Sigurnost i likvidnost bankovnog sustava očito su u prvom planu, a i ništa što bi imalo proinflacijsko djelovanje ne kani uvoditi. Glede održavanja likvidnosti, pak, zbog skorašnje isplate dionica Ine HNB će idući tjedan upriliččiti deviznu intervenciju kojom će konvertirati eure i osigurati potrebne kune.