Američka administracija traži od Kongresa da joj odobri 700 milijardi dolara kako bi od privatnih kompanija kupila njihove loše hipotekarne investicije. Ministar financija Henry Paulson na taj način želi izbjeći potpuni kolaps kreditnog tržišta koji bi prouzročio zastoj najveće svjetske ekonomije i cjelokupnog financijskog sustava. Tim potezom državni intervencionizam ponovno ulazi u tržišnu ekonomiju, što je posljednji put proveo predsjednik Roosevelt davnih 30-ih godina prošlog stoljeća. No postavlja se pitanje po kojim kriterijima će država ‘spašavati’ financijske institucije od propasti. Isto tako, ostalo je nejasno kako će se ambiciozni plan provoditi, kao i koja institucija će biti zadužena za provođenje. U prijašnjim slučajevima kada je vlada intervenirala osnovane su posebne agencije koje su spašavale posrnule financijske institucije. Iako Bush i Paulson od Kongresa traže 700 milijardi dolara, po prijašnjim iskustvima se može očekivati kako će taj iznos biti mnogo veći. Do sada je u sanaciju financijskih kompanija već potrošeno 400 milijardi dolara, a neki analitičari predviđaju kako će ukupni trošak Paulsonovog plana na kraju biti jedan bilijun dolara.

Otplate kredita
Predsjednik Feda Ben Bernanke i drugi dužnosnici upozorili su pak da su nagomilane nelikvidne vrijednosnice u bilancama banaka zaustavile posuđivanje među bankama i drugim financijskim institucijama, što prijeti ozbiljnim štetama cijelom gospodarstvu ako se hitno nešto ne poduzme. Gotovo pet milijuna Amerikanaca je u zakašnjenju s otplatom kredita za kuću ili u postupku ovrhe, što je još jedno upozorenje za brzu intervenciju vlade. Ako Kongres odobri plan, on bi omogućio Ministarstvu financija da otkupljuje vrijednosnice derivirane iz hipotekarnih kredita po sniženoj cijeni, drži ih dok se ne oporavi tržište nekretnina i potom ih proda uz dobit. No problemi će vjerojatno nastati u trenutku kada se budu određivali načini na koje će se snižavati vrijednosnice. Primjerice, Merrill Lynch je nedavno prodao takve vrijednosnice za 30 milijardi dolara, što nije potaknulo i ostale institucije da to učine. Najnoviji potez američke vlade poslao je jasnu poruku investitorima koji su se u petak vratili na tržište kapitala, što dokazuje euforija koja je zavladala na europskim i američkim burzama. Naime, europske burze su zabilježile najveći dvodnevni rast u povijesti, gdje je FTSEurofirst 300 indeks europskih dionica u petak skočio za 8,2 postotna boda, dok je francuski dionički indeks CAC 40 na vrijednosti dobio 9,27 posto. Isto tako, britanski indeks FTSE 100 porastao je 8,84 posto, a njemački indeks DAX 30 uzletio je 5,56 posto. Indeksi su na Wall Streetu poništili prethodnu tjednu korekciju, pa je tako u četvrtak i petak zabilježen snažan rast cijena dionica, posebice u financijskom sektoru. Ipak, u cijelom prošlom tjednu Dow Jones je izgubio 0,3 posto zaključivši tjedan na 11.388 bodova. Međutim, S&P indeks porastao je 0,1 posto, na 1255 bodova, a Nasdaq indeks 0,6 posto, na 2273 boda. Nove vijesti ostavile su i traga u trgovanju naftom. Naime, cijena barela sirove nafte je u petak porasla za 6,81 posto, na 104,55 američkih dolara, time zaključujući najoštriji trodnevni uzlet od 14,7 posto u gotovo deset godina. Razlog takvom rastu je spekulacija da će mjere koje je poduzela američka vlada riješiti bankarsku krizu i samim time potaknuti uzlet gospodarstva i posredno potaknuti rast potražnje za sirovom naftom. Iako je u petak zavladao optimizam, problemi još nisu riješeni. Banke su još u velikim dugovima, a predloženi plan sigurno neće zaživjeti još neko vrijeme. Čak i kada počne ‘spašavanje’ posrnulih banaka, što će vjerojatno biti popraćeno s novom regulativom i donijeti kakvu-takvu stabilnost, postavlje se pitanje što će biti sljedeće. Koji će to novi proizvod financijske industrije postati iznimno popularan a da će regulatori imati sve pod kontrolom?

Rast cijene nafte
No, iako je miješanje američke vlade u tržišnu ekonomiju po nekim analitičarima i financijskim stručnjacima opravdano, ako ne i potrebno, postavlje se pitanje do kada će se djelovati na taj način. Naime, potopom na financijskom tržištu koji je ostao zapamćen kao Velika depresija, prisilio je američke birokrate u donošenju jače regulative ne bi li se takva situacija izjegavala. Činjenica je kako su devedesete godine bile razdoblje iznimnog rasta i prosperiteta za mnoge zemlje i tržišta kapitala, kao što su to bile i dvadesete godine prošloga stoljeća, a završile su krahom određenog dijela gospodarstva. Može li se reći kako će svaku krizu u budućnosti na kraju ipak rješavati država, odnosno novac poreznih obveznika jer je prekomjerno poslovanje dovelo do kraha ili će se napokon uspostaviti jaka regulativa koja će stvarno spriječiti bilo kakve potencijalne padove. U jednom trenutku se pojavila i spekulacija kako investicijska banka Morgan Stanley pregovara o spajanju s korporacijom China Investment, no dogovor još nije postignut, kao ni cijena.

Kronologija

Početak
Nakon dvije godine rasta kamatnih stopa, u posljednjem kvatralu 2006. godine američko tržište nekretnina zabilježilo je usporavanje. Raste stopa neplaćenih drugorazrednih hipotekarnih kredita što je dovelo do propasti niza zajmodavaca.

Northern rock
Britanska banka Northern Rock traži hitnu financijsku potporu od Bank of England (BoE). Dan kasnije, britanski ministar financija Alistair Darling izjavljuje kako će vlada dati jamstvo na sve depozite te banke. ( rujan 2007.)

Citigroup
Jedna od najvećih američkih banaka, Citigroup, objavljuje dodatne otpise u vrijednosti od osam do 11 milijardi dolara. Izvršni direktor Charles Prince daje ostavku. (Studeni 2007.)

Bear Sterns
Federalne rezerve osiguravaju hitna sredstva JPMorganu za spašavanje Bear Stearnsa, što je prvi slučaj spašavanja od Velike depresije. Dva dana nakon toga JPMorgan objavljuje kupnju Bear Stearnsa, dok Fed za tu akviziciju osigurava 30 milijardi ust. (Ožujak 2008.)

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Fannie Mae i Freddie Maca
Američka vlada je preuzela posrnule hipotekarne divove Fanni e Mae i Freddie Mac, koji inače jamče polovicu ukupnog tržišta koje vrijedi 12 bilijuna dolara. Istotako to preuzimanje je spasilo potraživanja Kine u iznosu od 400 milijardi dolara.

Lehman brothers
Sredinom rujna jedna od najvećih američkih investicijskih banaka proglasila je stečaj. Istodobno, Bank of America najavila je akviziciju Merrill Lyncha.

AIG
American International Group izbjegla je najgori financijski kolaps u povijesti prihvativši zajam američke središnje banke u iznosu 85 milijardi američkih dolara, prepustivši američkoj vladi 79, 9 – postoni udio.