Skladištenje drvene piljene građe te veliki zastoji u njezinoj otpremi iz luka Rijeka i Raša u prekomorske zemlje, prvenstveno u Egipat, ali i Maroko, Tunis i Izrael, više od godinu dana zadaje muke izvoznicima drva. S problemom je upoznato i nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svibnju ove godine, a ministar Petar Čobanković pokazao je velik interes zaduživši državnog tajnika Hermana Sušnika za posredovanje u rješavanju ove nelagodne situacije.
Građa propada
Potom je delegacija u kojoj su bili izvoznici, predstavnici iz Exportdrva, tvrtke Šerif export-import i Cedar, zatim nadležnog ministarstva, HGK, Luke Rijeka, Lučke uprave Rijeka i Jadrošpeda, obišla lučka skladišta u lipnju te donijela nekoliko preporuka. Izabrana je i komisija, konstatirani su problemi, ali do danas nikavih rezultata. “Izbacivanje” drva iz Luke Rijeka počelo je, žale se veletrgovci, krajem 2006. i početkom 2007. s gomilanjem zaliha koje su se u 2008. gotovo utrostručile u odnosu na uobičajene količine. U terminalima se zna naći i do 90.000 kubika bukove piljene građe. Dio robe nalazi se na otvorenom na terminalima u luci Raša i Rijeka, što nanosi štete jer zbog ljetnih oscilacija s vlagom i visokim temperaturama građa propada, dok je ona iz Austrije, primjerice, natkrivena. Nadalje, drvari izvoznici ne znaju gdje će drvo biti uskladišteno 2009., a kamo li 2015. ili 2020. jer se dosadašnja praksa svodi na to da službenik iz komercijale javi “od sutra nemojte slati građu na određenu destinaciju”. A drvo se, napominju, preko Luke Rijeka izvozi 50 godina. Exportdrvo je kao najstariji izvoznik svojedobno sudjelovalo u izgradnji luka u Rijeci i Raši. Kažu, i danas na starim skladištima u luci stoji njegovo ime. Razočaran sam kako nas se “tjera” iz Rijeke, žali se i Murat Pašić iz tvrtke Šerif. Veliki problem su i nedostatak raspoloživih brodova koji zbog dugih čekanja na utovar izbjegavaju prijevoz hrvatske piljene građe. Zbog toga je i nakon obilaska luka zaključeno kako valja kod skladištenja i otpreme osigurati isti tretman domaće i inozemne robe. Potom bi se mogao dati u koncesiju neizgrađeni prostor u Raši na kojem bi se u suradnji sa HBOR-om izgradili dodatni skladišni prostori te ubrzati procedura za koncesiju lučkih prostora u Bakru. Valjalo je nadalje izgraditi pristupni put dužine oko 30 metara prema skladištu u Raši i popraviti ogradu na bivšem stočnom terminalu kako bi se ubrzao dogovor s carinom o stavljanju prostora u slobodnu zonu i njegova korištenja za skladištenje drva. Isto tako, bilo bi dobro, također je zaključeno na sastanku u lipnju, politiku cijena i kvalitetu lučkih usluga prilagoditi lukama u okruženju. Izvoznici su predočili cjenik za pojedine poslove u Luci Rijeka i Ploče prema kojem je Rijeka znatno skuplja. Iznesena je i ideja da se s Lošinjskom plovidbom provjeri mogućnost prijevoza dijela roba kako bi se ispraznila skladišta te smanjio pritisak na skladišni prostor. Išlo se i dalje te je predloženo putem HBOR-a provjeriti mogućnost nabave broda koji bi kontinuirano prometovao na liniji Rijeka – Bliski istok.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu