Po svršetku drugog razvojno-ulagačkog ciklusa Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske, vrijedanog 443 milijuna eura, Hrvatska će dobiti 920 novih kilometara visokotlačnih plinovoda i interkonekcija.

Početak radova
Početkom 2008. Plinacro je počeo radove na plinovodima Dobrovac – Omanovac, Nova Kapela – Požega i Bjelovar – Sv. Ivan Žabno koji će povećati pouzdanost i sigurnost transporta plina u središnjoj Hrvatskoj. Istodobno, intenzivira aktivnosti na ključnom objektu drugoga razvojno ulagačkog ciklusa – gradnji plinovodnog sustava Like i Dalmacije, čija će okosnica biti magistralni plinovod Bosiljevo – Split dug 292 km, na koji će se spajati regionalni plinovodi Benkovac – Zadar i Šibenik – Drniš – Knin ukupne dužine 80 km sa spojnim plinovodima i pripadajućim mjerno-redukcijskim stanicama Ogulin, Otočac, Gospić, Gračac, Obrovac, Benkovac, Zadar, Šibenik, Drniš, Knin i Split. Uz magistralni plinovod Bosiljevo – Split sagradit će se i plinovodi Split – Ploče te Ploče – Dubrovnik koji će slijediti trasu već sagrađene ili planirane autoceste, a oba će plinovoda biti sagrađena od čeličnih cijevi za maksimalni radni tlak od 75 bara. Za preostali dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije, do Dubrovnika i krajnjeg juga Hrvatske, u ovom se razvojno-ulagačkom ciklusu planiraju obaviti sve potrebne pripremne aktivnosti. Trasa magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split podijeljena je na četiri dionice. Radovi su najdalje odmakli na prvoj dionici od Podrebra do Josipdola gdje je trasa očišćena i pripremljena, a sada se zavaruju cijevi sekcija plinovoda, doznajemo iz Plinacroa. Usporedo s tim radovima izvode se intenzivni pripremni radovi na ostale tri dionice: početak gradnje drugog dijela (Jospidol – Gospić) planira se za kolovoz 2008., trećeg (Gospić – Benkovac) za studeni 2008., a četvrtog (Benkovac – Dugopolje) za veljaču 2009. Na području Istre, uz već sagrađeni plinovod Pula – Karlovac, u tijeku su pripremni radovi na gradnji magistralnog plinovoda Vodnjan – Umag dugog 78 km. Izgradnjom tog plinovoda i mjernoredukcijskih stanica postići će se kvalitetna pokrivenost Istarske županije visokotlačnim plinskim sustavom i stvoriti uvjeti za njezinu potpunu plinofikaciju. Početak radova očekuje se sredinom kolovoza ove godine.

Na primorsko-goranskom dijelu plinovodnog sustava planira se gradnja plinovoda Kukuljanovo – Omišalj kojim bi se zadovoljile velike potrebe rafinerije Rijeka, omišaljske Petrokemije i potencijalno HEP-a te stvorili preduvjeti za plinofikaciju otoka Krka. Taj bi 75-barski plinovod bio dug 15 km. U tijeku je izrada idejnog projekta, a početak gradnje predviđen je za travanj 2009. U središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, osim brojnih rekonstrukcija, u svibnju 2012. planira se početak gradnje novog 43 kilometra dugog magistralnog plinovoda Zabok – Lučko kojim bi se, uz istodobnu gradnju međunarodnog plinovoda Rogatec – Zabok (početak radova predviđen za veljaču 2011.), u koridoru postojećih plinovoda kapacitet povećao sa 1,5 na 3,5 milijardi kubika plina godišnje. U drugom razvojno-ulagačkom ciklusu sagradit će se i plinovodi koji su osim svoje važnosti za unutarnji transport bitni i za povezivanje hrvatskoga plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih država.

Kapacitet transporta
Magistralni plinovod Slobodnica – Donji Miholjac (dužine 80-ak kilometara, radnog tlaka 75 bara, kapaciteta od 3,5 do 5 milijardi kubika plina) bit će višenamjenski budući da će, povezujući posavski i podravski plinovodni transportni pravac, povećati pouzdanost i opseg dobave prirodnog plina u tom dijelu Hrvatske. Njegovom izgradnjom, koja počinje u ožujku 2009., stvorit će se uvjeti za otvaranje novoga dobavnog pravca iz Mađarske međunarodnim plinovodom Dravaszerdahely – Donji Miholjac (koji će se početi graditi u lipnju 2009.) te za tranzit plina u BiH međunarodnim plinovodom Slobodnica – Bosanski Brod (početak radova predviđen za lipanj 2010.). Osim gradnje navedenih cjevovoda, u tijeku su i pripreme za gradnju magistralnog plinovoda Slobodnica – Sotin i međunarodnog plinovoda Sotin – Bačko Novo Selo čija bi gradnja trebala početi nakon 2011. godine. Također, u Plinacrou ističu kako su istodobno u tijeku i intenzivne aktivnosti na realizaciji Jonsko-jadranskog pravca kojim bi se opskrbljivala regionalna tržišta Albanije, Crne Gore, BiH te Hrvatske. Time će se ostvariti uvjeti za novi, veliki regionalni energetski projekt – zatvaranje “jadranskog prstena”, koji, uz postojeći spoj s talijanskim plinovodnim sustavom na sjeveru Jadrana, podrazumijeva povezivanje sustava i na jugu.