Američki proizvođač automobila Ford Motor planira preseliti proizvodnju nekih modela svoje luksuzne marke Lincoln iz Kine natrag u Sjedinjene Američke Države, a proces bi trebao započeti 2030. godine. Ovu vijest potvrdio je izvršni direktor Forda, Jim Farley, koji je u razgovoru za Reuters u srijedu izjavio kako je potez, iako težak, bio nužan za dugoročno jačanje američke automobilske proizvodne baze. Odluka predstavlja značajan zaokret u globalnoj strategiji tvrtke i izravnu posljedicu zaoštrenih trgovinskih odnosa između Washingtona i Pekinga, koji su doveli do uvođenja visokih carina na uvoz kineske robe, uključujući automobile. Ovaj potez signalizira da se veliki industrijski igrači prilagođavaju novoj ekonomskoj i političkoj stvarnosti, dajući prioritet domaćoj proizvodnji kako bi izbjegli financijske penale i geopolitičke rizike, piše Reuters.

Najboljih 500

‘Cilj robota nije zamjena, nego rasterećenje kako bi se osoblje posvetilo gostu i kvaliteti’

Glavni pokretač ove strateške odluke su iznimno visoke carine koje je američka vlada nametnula na vozila uvezena iz Kine, bilo da se radi o onima s benzinskim motorom ili električnim vozilima. Najbolji primjer je model Lincoln Nautilus, ključno vozilo koje Ford trenutno uvozi iz Kine, a na koje se primjenjuje carina od čak 52,5 posto. Takav namet značajno utječe na profitabilnost i konkurentnost vozila na američkom tržištu. Izvršni direktor Forda, Jim Farley, bio je vrlo jasan oko razloga za ovu promjenu. “Ovu smo odluku donijeli čim je utvrđena politika administracije. Točno smo znali što žele učiniti i što to znači za Ford”, rekao je Farley u zajedničkom intervjuu s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom, jasno aludirajući na trgovinsku politiku koju provodi Washington.

Ovaj potez dio je šireg trenda poznatog kao “reshoring”, odnosno vraćanja proizvodnje u matičnu zemlju, koji je sve prisutniji u automobilskoj industriji. Proizvođači nastoje smanjiti ovisnost o složenim i često nestabilnim globalnim lancima opskrbe te ublažiti rizike povezane s trgovinskim sporovima. Komentirajući Fordovu odluku, ministar trgovine Howard Lutnick istaknuo je prednosti koje ona donosi. “Ford je u prednosti. Domaća proizvodnja je u prednosti”, poručio je, naglašavajući opredjeljenje vlade za poticanje proizvodnje na američkom tlu. Očekuje se da će preseljenje proizvodnje stvoriti i nova radna mjesta u SAD-u, iako Ford još nije objavio detalje o tome koje će tvornice preuzeti proizvodnju Lincolnovih modela niti o kolikom se broju radnih mjesta radi, piše Reuters.

Ford nije jedini američki proizvođač koji se odlučio na ovakav korak. Njegov glavni konkurent, General Motors (GM), također je najavio slične planove. GM namjerava preseliti proizvodnju svog popularnog SUV modela Buick Envision iz Kine u Sjedinjene Države, a taj bi proces trebao započeti 2028. godine. Ovi potezi jasno pokazuju da se cijela američka autoindustrija prilagođava novim okolnostima, pokušavajući se zaštititi od carina i istovremeno iskoristiti političke poticaje za jačanje domaće ekonomije. Za Ford, koji u Kini posluje desetljećima i tamo je uspostavio značajne proizvodne pogone još tijekom devedesetih, ova odluka označava kraj jedne ere i početak novog poglavlja u kojem će fokus biti na otpornosti i stabilnosti poslovanja unutar vlastitih granica.

Paradoks najprodavanijeg modela

Zanimljivost cijele situacije leži u činjenici da je upravo Lincoln Nautilus, model koji se od 2024. godine proizvodi isključivo u Kini za globalno tržište, postao najprodavanije Lincoln vozilo na američkom tržištu. Unatoč kineskom podrijetlu i visokim carinama, američki kupci su ga odlično prihvatili. U 2025. godini Lincoln je u SAD-u prodao ukupno 106.868 vozila, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine. Primjerice, prodaja je 2024. iznosila 69.972, a 2023. godine 81.818 vozila. Uspjeh Nautilusa pokazuje koliko je Fordova strategija bila uspješna u pogledu dizajna i kvalitete, ali istovremeno naglašava financijsku neodrživost takvog modela poslovanja pod trenutnim carinskim režimom.

Širi geopolitički pritisak

Odluka o preseljenju proizvodnje nije motivirana isključivo carinama. Ona dolazi u vrijeme pojačanih trgovinskih, ali i sigurnosnih napetosti između SAD-a i Kine. Američka vlada, osim financijskih barijera, uvodi i sve strože propise koji se odnose na kinesku tehnologiju u takozvanim “povezanim vozilima”. Rastuća zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i potencijalnog prikupljanja podataka od strane kineskih tehnoloških kompanija dovela je do prijedloga zakona koji bi mogli dodatno ograničiti ili čak potpuno zabraniti uvoz i prodaju kineskih vozila i njihovih ključnih komponenti na američkom tržištu. U takvom okruženju, proizvodnja u Kini za američko tržište postaje ne samo skupa, već i izuzetno rizična. Fordova odluka stoga se može promatrati i kao preventivni potez kojim se tvrtka štiti od budućih, još strožih regulatornih mjera. Ostaje za vidjeti kako će se ova velika promjena odraziti na cijene vozila za krajnje kupce i Fordovu dugoročnu konkurentnost na globalnoj sceni, piše Reuters.