Granica za odlazak u mirovinu raste diljem Europe, a za dio današnjih mlađih radnika radni vijek mogao bi trajati do 70. godine, pa i dulje. OECD procjenjuje da će se prosječna dob za umirovljenje u budućnosti dodatno povećavati kako raste očekivani životni vijek, dok su brojne države već zakonski usvojile postupna povećanja.

nastavak rada

Umirovljenici mogu primati i plaću i mirovinu: Evo kada ide puni iznos, a kada samo polovica

Najviše se izdvaja Danska. Ondje je već odlučeno da će se zakonska dob za umirovljenje do 2040. porasti na 70 godina, dok OECD za generacije koje su tek ušle na tržište rada projicira još višu granicu ako se nastavi sadašnji način povezivanja mirovinske dobi s očekivanim životnim vijekom.

Prema najnovijem izdanju OECD-ova izvješća Pensions at a Glance, prosječna normalna dob za odlazak u mirovinu za ljude koji su se umirovljavali 2024. iznosi oko 64,7 godina za muškarce i 63,9 godina za žene.

Za one koji su tek ušli na tržište rada OECD očekuje osjetno dulji radni vijek. Prosječna buduća dob za umirovljenje procjenjuje se na 66,4 godine za muškarce i 65,9 godina za žene.

Danska ide najdalje

Danska se nalazi na vrhu europske ljestvice. Trenutačna normalna dob za umirovljenje ondje iznosi 67 godina, a parlament je već usvojio povećanje na 70 godina od 2040.

OECD pritom projicira da bi se, nastavi li se primjenjivati sadašnja formula vezana uz očekivani životni vijek, buduća dob za umirovljenje u Danskoj mogla popeti čak na 74 godine.

Važno je, međutim, naglasiti da 74 godine nisu već zakonski određena granica za određenu godinu, nego projekcija koja ovisi o tome hoće li Danska nastaviti povezivati mirovinsku dob s produljenjem očekivanog životnog vijeka. U zemlji se već raspravlja i o mogućem ublažavanju te formule nakon 2040.

Visoke buduće granice očekuju se i u drugim europskim državama. Estonija bi mogla dosegnuti 71 godinu, dok OECD za Italiju, Nizozemsku i Švedsku projicira normalnu dob za mirovinu od oko 70 godina.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

Finska bi prema sadašnjim pravilima mogla dosegnuti oko 68 godina, a Slovačka oko 69, dok se u nizu drugih država buduća normalna dob za mirovinu približava 67. godini.

Sve više država već donosi reforme

Promjene više nisu samo projekcije. U više europskih država već su donesene reforme kojima se mirovinska dob postupno povećava ili se njezino buduće kretanje veže uz očekivani životni vijek.

Belgija će dosegnuti dob za odlazak u mirovinu od 67 godina, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo predvidjelo daljnje povećanje prema 68 godina.

Češka je također usvojila postupno povećanje zakonske dobi na 67 godina. Slovenija je reformirala mirovinski sustav i povećala zakonsku dob, ali kod međunarodnih usporedbi treba uzeti u obzir i mogućnost odlaska u punu mirovinu uz dovoljan broj godina staža.

Glavni razlog za takve reforme je demografija. Europljani žive dulje, dok se istodobno u mnogim državama smanjuje udio radno aktivnog stanovništva koje financira mirovinske sustave.

Zbog toga države pokušavaju postići ravnotežu između duljeg očekivanog života, broja godina provedenih u mirovini i financijske održivosti sustava.

Muškarci i žene sve bliže istoj granici

Razlike u dobi za umirovljenje između muškaraca i žena postupno se smanjuju.

U većini europskih država muškarci i žene već imaju istu zakonsku dob za odlazak u mirovinu, dok su razlike zadržane samo u dijelu zemalja.

I neke države u kojima ta razlika još postoji već su odredile njezino postupno ukidanje, pa će se broj sustava u kojima žene mogu u punu mirovinu ranije od muškaraca dodatno smanjivati.

A gdje je Hrvatska?

Hrvatska je trenutačno među državama koje nemaju zakonski određeno povećanje redovite dobi za mirovinu iznad 65 godina.

Muškarci u Hrvatskoj stječu pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Za žene još traje prijelazno razdoblje. U 2026. godini žena može ostvariti pravo na starosnu mirovinu sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža.

Granica za žene zatim se povećava za tri mjeseca godišnje. U 2027. bit će 64 godine i tri mjeseca, u 2028. 64 godine i šest mjeseci, a u 2029. 64 godine i devet mjeseci.

Od 1. siječnja 2030. uvjeti će se izjednačiti, pa će i muškarci i žene u Hrvatskoj redovitu starosnu mirovinu ostvarivati sa 65 godina života.

Postoje i posebna pravila za dugogodišnje osiguranike. Osoba koja ima 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Kod prijevremene starosne mirovine opće je pravilo 60 godina života i 35 godina staža. Za žene još traje prijelazno razdoblje pa u 2026. godini pravo mogu ostvariti s 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža.

Hoće li se i u Hrvatskoj raditi dulje?

Za sada nije donesena odluka prema kojoj bi se redovita dob za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj povećala iznad 65 godina.

To Hrvatsku zasad razlikuje od država koje su već zakonski povezale dob za mirovinu s očekivanim životnim vijekom ili usvojile povećanje prema 67, 68 ili 70 godina.

Ipak, demografski pritisak koji potiče reforme u drugim europskim zemljama prisutan je i u Hrvatskoj. Stanovništvo stari, a odnos broja zaposlenih i korisnika mirovina jedan je od ključnih čimbenika održivosti sustava.

Zato će pitanje koliko dugo će buduće generacije morati raditi prije odlaska u mirovinu ostati jedna od važnijih tema europske, ali i hrvatske socijalne politike.

Razlika između današnjih i budućih generacija pritom može biti velika. Dok je u velikom dijelu Europe današnja normalna dob za mirovinu oko 65 godina, u nekim bi zemljama oni koji tek počinju raditi prema sadašnjim pravilima mogli u mirovinu tek nakon 70. godine.