Prošla godina bila je ta u kojoj je hrvatski bankarski sektor ušao u zrelu fazu. Dok su više kamatne stope prethodnih godina gotovo automatski podizale prihode banaka, njihovim spuštanjem razlike među bankama postale su mnogo vidljivije. Pobjednici više nisu nužno oni s najvećom kamatnom zaradom, nego oni koji su pad kamatnih prihoda uspjeli nadoknaditi naknadama i drugim prihodima, uz istodobnu kontrolu troškova i rizika.
Hrvatske banke i dalje posluju vrlo profitabilno, ali 2025. više nije bila godina gotovo automatskog rasta zarade. Prema podacima HNB-a, dobit kreditnih institucija pala je 6,1 posto, na 1,4 milijarde eura, uglavnom zbog smanjenja njihova glavnog izvora prihoda – kamatnih prihoda. Iako je profitabilnost smanjena, i dalje je visoka: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) 14,6 posto.
I u 2025. banke su nastavile širiti poslovanje. Ukupna imovina porasla je 8,3 posto, na rekordnih 91,1 milijardu eura, a krediti 7,9 posto. Iako su banke postale veće, na toj većoj bilanci ostvarile su nešto manju dobit nego u rekordnoj 2024.
Sustavni pad dobiti
Pad dobiti na razini cijelog sustava prije svega je posljedica promjene kamatnog okruženja koju je vodio ECB. Promjene referentnih stopa ECB-a izravno utječu na cijenu po kojoj banke plasiraju kredite, ali i na kamate koje plaćaju na depozite te na prinos koji ostvaruju na višak likvidnosti. Zato promjena smjera monetarne politike brzo mijenja i strukturu njihove zarade. Taj se ciklus već ponovno okreće. ECB je u lipnju 2026. zbog novog inflacijskog pritiska izazvanog energetskim šokom prvi put nakon gotovo tri godine povećao kamatne stope, a novo povećanje uslijedilo je u rujnu.
U 2025. kreditna aktivnost ostala je snažna pa pad profitabilnosti nije bio posljedica slabljenja potražnje za kreditima, nego, prije svega, promjene cijene novca. Ta se promjena vrlo jasno vidi kada se pogleda sedam najvećih banaka. Iza sektorskog pada krije se mnogo zanimljivija priča o tome kako su se pojedini poslovni modeli snašli u godini pada kamatnih stopa. Godina 2025. nije bila ona u kojoj su banke jednostavno manje zaradile, bila je to godina u kojoj se promijenio način na koji zarađuju.
Druga važna promjena vidi se na troškovnoj strani. Dok su pad kamatnih stopa pokušavale nadoknaditi većim volumenom poslovanja i drugim prihodima, dio banaka istodobno je povećavao ulaganja u zaposlenike, IT i digitalnu transformaciju. HPB rast troškova izričito povezuje s ulaganjima u zaposlenike i pripremom digitalne transformacije, a rast troškova zaposlenika i administrativnih troškova vidljiv je i kod drugih banaka.
U uvjetima sve jače konkurencije, održavanje profitabilnosti više ne ovisi samo o cijeni kredita i depozita, nego i o tome koliko banka može povećavati poslovanje bez jednako brzog rasta troškova. Rezultat je vrlo različit od banke do banke. Zaba je uspjela napraviti ono što je u 2025. bilo najteže: izgubila je 35 milijuna eura na kamatama, ali je dobit povećala 60 milijuna. PBZ je na kamatama izgubio 52 milijuna, a nekamatnim prihodima nadoknadio je samo dio tog minusa pa mu je dobit pala 103 milijuna. Erste je povećao i kamate i naknade i uspio blago povećati dobit. RBA je rastom volumena nadoknadila pritisak na maržu. OTP-u su rast prihoda pojeli troškovi i rizik. HPB-u je pala operativna dobit, unatoč snažnom rastu bilance, dok je Addiko pokazao koliko mali pomak troška kreditnog rizika može promijeniti konačni rezultat.
Najveći dobitnik među velikim bankama bila je Zagrebačka banka. Na razini Grupe lani je ostvarila 572 milijuna eura neto dobiti, tri posto više nego 2024. Na razini same banke, koja je predmet naše usporedbe, neto dobit iznosila je 510 milijuna eura, prema 449,6 milijuna eura godinu prije. Dobit joj je tako povećana za oko 60 milijuna eura (13,3 posto). Istodobno je ukupna aktiva porasla za više od deset posto, na oko 23,3 milijarde eura.
Zaba pritom nije ostvarila rast na svom tradicionalno najvažnijem izvoru prihoda. Neto prihod od kamata smanjen je šest posto, na 553 milijuna eura.
Rast dobiti Zabe ne može se objasniti većom zaradom na kamatnoj marži. Banka je pad kamatnog prihoda nadoknadila snažnim rastom nekamatnih prihoda, uz vrlo ograničen rast troškova. U strukturi rezultata posebno se ističe rast dobiti od trgovanja i ostalih prihoda, pri čemu su važnu ulogu imali prihodi od dividendi.
Snažna baza PBZ-a
Ključ rasta nalazi se u drugim stavkama računa dobiti i gubitka. Neto prihod od provizija i naknada povećan je za 12,1 posto, na 195 milijuna eura, dok su neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi snažno porasli, na 101 milijun eura. To je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. Poslovni prihodi Zabe tako su povećani oko pet posto, na približno 848 milijuna eura, dok su troškovi poslovanja ostali gotovo nepromijenjeni, na oko 248 milijuna eura.
To je važna razlika u odnosu na 2024. Tada je visoka razina kamatnih stopa bila ključna za iznimnu profitabilnost banaka, dok se Zabin rezultat u 2025. više oslanjao na rast opsega poslovanja, provizija i drugih nekamatnih prihoda.
Potpuno suprotan rezultat ostvarila je Privredna banka Zagreb. PBZ Grupa 2025. završila je s 384 milijuna eura neto dobiti. Na razini banke, koja je relevantna za usporedbu poslovanja banaka na hrvatskom tržištu, neto dobit je s 437 milijuna eura iz 2024. pala na 334 milijuna eura. To je smanjenje od 103 milijuna eura ili 23,6 posto, najveći apsolutni pad dobiti među sedam velikih banaka.
I kod PBZ-a je pad kamatnih stopa snažno utjecao na rezultat. Neto prihod od kamata smanjen je na 456 milijuna eura, nakon što je 2024. iznosio 508 milijuna. Banka u izvješću navodi da je pad posljedica značajnog smanjenja kamatnih stopa.
PBZ je dio izgubljenog kamatnog prihoda uspio nadoknaditi rastom drugih prihoda. Neto prihod od provizija i naknada povećan je 18 posto, što je jedan od snažnijih porasta među velikim bankama. Zašto onda dobit nije ostala bliže rekordnoj razini iz 2024.? Rast nekamatnih prihoda nije bio dovoljan da u cijelosti nadoknadi gubitak iz kamatnog poslovanja i ostale promjene u računu dobiti i gubitka.
Banka u svojem izvješću posebno ističe i niži trošak kreditnog rizika, što je pozitivno djelovalo na rezultat. Zadržala je i vrlo snažnu depozitnu bazu te tržišni udio u ukupnoj aktivi od oko 20,4 posto, što pokazuje da pad dobiti nije posljedica slabljenja njegove tržišne pozicije. Pad kamatnih prihoda nije automatski značio i pad poslovne aktivnosti, ali je smanjio sposobnost banke da iz velike baze imovine ostvaruje dobit na razini rekordne godine prije.
Erste&Steiermärkische Bank nalazi se između dva ekstremna rezultata Zabe i PBZ-a. Dobit lokalne banke povećana je s oko 225,4 milijuna eura u 2024. na 230 milijuna eura (1,8 posto) u 2025. Neto kamatni prihod povećan je 5,9 posto, s 375 na 397 milijuna eura, dok je neto prihod od naknada i provizija povećan čak 15,3 posto, s 98 na 113 milijuna eura. Erste je tako među rijetkim velikim bankama koje su 2025. uspjele istodobno povećati i neto kamatni prihod i prihod od naknada. To je povezano s rastom kreditnog poslovanja i većim volumenom usluga, pri čemu je na snažan rast prihoda od naknada utjecala i integracija segmenta izdavanja kreditnih kartica iz Erste Card Cluba u banku. Ukupni krediti klijentima na razini banke porasli su 8,4 posto, a depoziti 7,7 posto.
Volumenski rast RBA
Za OTP banku posebno je važno promatrati odnos između rasta volumena i profitabilnosti. Banka je 2025. završila sa 131,3 milijuna eura dobiti, prema 152,4 milijuna eura godinu prije. Dobit je smanjena za oko 21 milijun eura, odnosno 13,8 posto. Na razini OTP Grupe dobit je iznosila 136,8 milijuna eura, prema 158,3 milijuna godinu prije.
Snažna kreditna aktivnost nije bila dovoljna da nadoknadi pritisak pada kamatnih stopa i snažnog rasta troškova poslovanja. Neto prihod od kamata smanjen je 1,7 posto, s 249 na 244,7 milijuna eura, dok je neto prihod od naknada i provizija povećan 10,3 posto, sa 71,6 na 79 milijuna eura. Ukupni neto prihodi iz poslovanja porasli su 2,6 posto.
Krediti klijentima na razini banke porasli su oko 8,3 posto, na 6,49 milijardi eura, dok je ukupna imovina povećana 9,5 posto. Troškovi poslovanja porasli su 14,9 posto, sa 151,9 milijuna na 174,6 milijuna eura, a rezultat su dodatno opteretila umanjenja vrijednosti i rezerviranja.
OTP-ov rezultat pokazuje jednu od ključnih karakteristika 2025.: više kredita više nije nužno značilo i veću dobit.
Raiffeisenbank Austria 2025. također je povećala dobit, ali vrlo umjereno. Na razini Grupe ostvarena je neto dobit od 89 milijuna eura, dok je sama Banka ostvarila 93 milijuna eura neto dobiti, prema 91 milijun u 2024., što je 2,2 posto više. Neto prihodi iz poslovanja povećani su četiri posto, na 266 milijuna eura, a neto prihod od kamata povećan je tri posto, na 182 milijuna eura.
Banka izričito navodi da je rast osnovice za ukamaćivanje nadjačao pritisak smanjivanja tržišnih kamatnih stopa na kamatne marže. Ukupna imovina banke povećana je sa 6,85 na 7,60 milijardi eura, a krediti klijentima s 3,43 na 3,67 milijardi eura. Istodobno su depoziti klijenata porasli za 758 milijuna eura.
Neto prihodi od naknada i provizija smanjeni su za oko dva milijuna eura, dok su neto dobit od trgovanja i ostali prihodi povećani za šest milijuna eura. Operativni troškovi porasli su devet posto, na 136 milijuna eura, pri čemu je samo trošak radne snage povećan za pet milijuna eura. RBA je tako dobit povećala unatoč višim troškovima, prije svega zahvaljujući rastu neto prihoda iz poslovanja. Njezin je slučaj, za razliku od Zabe, više primjer volumenskog rasta koji je ublažio pritisak na kamatnu maržu.
Hrvatska poštanska banka završila je 2025. s 59,1 milijun eura neto dobiti, prema 73,6 milijuna godinu prije. Dobit je pala za 14,5 milijuna eura ili 19,7 posto. Ukupna imovina povećana je s oko 7,9 na 8,6 milijardi eura, a banka je godinu završila s rekordno velikom bilancom u svojoj povijesti.
HPB je 2025. ostvario 82,1 milijun eura operativne dobiti prije rezerviranja, prema 111,8 milijuna u 2024. Operativna dobit prije rezerviranja bila je gotovo 30 milijuna eura niža nego godinu prije, dok su ukupna rezerviranja smanjena s 21,7 na 9,7 milijuna eura. To govori da je glavni pritisak u poslovnom rezultatu nastao prije konačnog obračuna rezerviranja i poreza.
HPB se uz pad operativnog prihoda suočio s rastom operativnih troškova. Banka navodi da je rast troškova 2025. bio povezan ponajprije s ulaganjima u zaposlenike i pripremom digitalne transformacije. HPB je tako jedan od jasnijih primjera da se u novom kamatnom okruženju dio pritiska na profitabilnost seli i na troškovnu stranu poslovanja.
Addiko Bank je 2025. ostvarila 33,5 milijuna eura neto dobiti, prema 38,1 milijun u 2024., što je pad od 12,1 posto. Kod Addika je zanimljivo da kamatni prihod nije pao. Upravo suprotno. Neto kamatni prihod povećan je 2,4 posto, sa 76,7 na 78,5 milijuna eura, premda je neto kamatna marža smanjena s 3,4 na 3,3 posto. Neto prihod od provizija i naknada porastao je 2,2 posto, s 24,6 milijuna na 25,2 milijuna eura. Pa ipak, dobit je pala.
Razlog otkriva račun dobiti i gubitka. Operativni prihodi porasli su 4,2 posto, na 107,1 milijun eura, a operativni rezultat prije umanjenja vrijednosti i rezerviranja 5,1 posto, na 57,6 milijuna eura. Opći administrativni troškovi povećani su s 48 na 49,5 milijuna eura, ali mnogo snažnije porasli su očekivani kreditni gubici po financijskoj imovini, s 0,7 na 7,5 milijuna eura. Zbog toga je dobit prije poreza pala s 45,5 na 39,8 milijuna eura, a nakon poreza na 33,5 milijuna.
Addiko je vrlo dobar primjer za razumijevanje 2025.: pad dobiti ne mora nužno početi na prihodovnoj strani. U ovom slučaju prihodovna strana zapravo je ojačala, ali je njezin pozitivan učinak poništen prije svega snažnim rastom očekivanih kreditnih gubitaka, uz nešto više administrativne troškove. Addiko je pokazao da se normalizacija bankarske profitabilnosti ne odvija jednako u svim poslovnim modelima. Kod banke koja je izrazito usmjerena na potrošačko kreditiranje promjene u kreditnom riziku i rezervacijama mogu imati razmjerno velik utjecaj na konačnu dobit.
Jedan pad, više odgovora
Kada se rezultati sedam najvećih banaka stave jedan uz drugi, postaje jasno zašto sama sektorska brojka o padu dobiti od 6,1 posto nije dovoljna za razumijevanje poslovanja hrvatskih banaka u 2025. Zaba je povećala dobit 13,3 posto, Erste 1,8 posto, a RBA 2,2 posto. S druge strane, PBZ je smanjio dobit 23,6 posto, HPB 19,7 posto, OTP 13,8 posto, a Addiko 12,1 posto.
Još je zanimljivija usporedba apsolutnih iznosa. Zaba je sama povećala godišnju dobit za oko 60 milijuna eura, dok je PBZ izgubio oko 103 milijuna eura. Pad PBZ-ove dobiti bio je, dakle, veći od pada cijelog bankarskog sektora. To znači da su pozitivni rezultati drugih banaka dio tog pada već nadoknadili. Upravo zato je 2025. bila godina sve veće razlike među poslovnim modelima pojedinih banaka. Zajednički element bio je pad kamatnih stopa. No, način na koji su banke na njega odgovorile bio je različit. Zaba je taj pad nadoknadila snažnim rastom provizija i drugih prihoda te gotovo nepromijenjenim troškovima. PBZ je dio pada kamatnog prihoda nadoknadio provizijama, ali ne dovoljno da zadrži rekordnu dobit.
Erste je uspio povećati i kamatni i nekamatni prihod pa je dobit blago porasla. OTP-u su rast prihoda pojeli troškovi i rizik. RBA je rastom kredita i druge imovine uspjela povećati neto kamatni prihod unatoč užim maržama. HPB je imao snažan rast bilance, ali i znatno veće operativne troškove. Addiko je pokazao koliko na rezultat manje banke može utjecati rast očekivanih kreditnih gubitaka. Nakon godina u kojima je ključna varijabla bila cijena novca, 2025. je otvorila novu fazu. Kamatne stope počele su se vraćati prema normalnijim razinama, ali krediti su nastavili rasti, tržište rada ostalo je snažno, a potražnja za financiranjem nije nestala. Banke su zato morale pronaći novi balans između volumena kredita, cijene plasmana, troška depozita, prihoda od naknada, operativnih troškova i kreditnog rizika.
Sve važnija postaje i troškovna strana poslovanja. Ulaganja u zaposlenike, tehnologiju i digitalizaciju nužna su za održavanje konkurentnosti, ali istodobno povećavaju pritisak na troškove. Zato će za profitabilnost biti sve važnije koliko banke rast aktive i prihoda uspijevaju pretvoriti u veću produktivnost, odnosno mogu li širiti poslovanje bez jednako brzog rasta troškova.
Banke i dalje ostvaruju iznimno visoku dobit, ali izvor te dobiti više nije isti kao prije godinu ili dvije, a razlike u sposobnosti banaka da se prilagode novim uvjetima postaju sve vidljivije.
