Visoke cijene na jadranskoj obali i ove sezone izazivaju burne reakcije, a pritužbe turista, kako domaćih tako i stranih, preplavile su medije i društvene mreže. Jedno takvo iskustvo, koje zorno prikazuje s čime se gosti suočavaju, dolazi s otoka Vira, gdje je Zagrepčanin na odmoru ostao zatečen nakon posjeta lokalnom ugostiteljskom objektu. Za narudžbu koja se sastojala od svega tri pića – jednog izotoničnog napitka, jedne limunade i piva od 0,33 litre – konobar mu je ispostavio ukupan iznos od 15,50 eura. Ta ga je brojka, kako kaže, ne samo iznenadila, već i ostavila u potpunoj nevjerici, pogotovo jer uz nju nije dobio nikakav račun na kojem bi mogao provjeriti pojedinačne stavke i vidjeti što je točno koliko platio, piše Blic.

utrka u razvoju

Kanaderi odlaze u povijest? Europa razvija nove i poboljšane verzije protupožarnih zrakoplova

“Kada sam vidio ukupan iznos, ostao sam iznenađen. Pokušavao sam izračunati koliko je moglo koštati pivo, koliko limunada, a koliko izotonični napitak, ali nikako nisam uspio zaključiti kako su došli do te svote”, ispričao je Zagrepčanin. Zbog velike gužve u lokalu, kaže, nije odmah tražio objašnjenje od konobara, već je zbunjen napustio objekt. Putem do smještaja neprestano je razmišljao o naplaćenom iznosu, koji u prosjeku ispada više od pet eura po piću. Posebno ga je zasmetala konačna cifra, za koju ističe da nije nimalo beznačajna. “Razumijem da je sezona i da ugostitelji imaju veće troškove. Ipak, 15,50 eura za pivo, limunadu i izotonični napitak nije mali iznos, ljudi, to je više od 100 nekadašnjih kuna. Volio bih barem da znam koliko je što koštalo”, dodao je, naglašavajući važnost transparentnosti prema gostu.

Međutim, visoka cijena nije bila jedino što mu je pokvarilo dojam. Tijekom boravka u spomenutom lokalu stekao je, kako tvrdi, neugodan osjećaj da osoblje ima dvostruke standarde, odnosno da se prema stranim turistima odnosi s puno više pažnje nego prema domaćim gostima. “Nenormalne su cijene, ljudi moji. Vidim da naši ugostitelji više cijene strane turiste. Mi smo čekali na piće 20 minuta, a stranci koji su došli poslije nas odmah su došli na red”, rekao je, ističući da mu se takve situacije ponavljaju iz godine u godinu. Taj ga pristup, zaključuje, sve više smeta te je izrazio bojazan za budućnost hrvatskog turizma. “Za koju godinu neće biti toliko stranih turista kod nas jer su cijene otišle u nebo, a onda ćemo i mi domaći biti dobri”, zaključio je s dozom gorčine.

Njegova priča, nažalost, nije usamljen slučaj, već samo jedan u nizu primjera koji potvrđuju da su cijene u hrvatskom turizmu postale gorući problem. Rasprave o tome vode se neprestano, a iskustva poput onog s Vira samo dolijevaju ulje na vatru. Mnogi smatraju da je Hrvatska postala preskupa destinacija, ne samo za domaće goste, već i za brojne strane turiste koji su joj se godinama vraćali. Društvene mreže postale su platforma na kojoj se gosti žale na “nenormalne” račune, uspoređujući cijene s konkurentskim mediteranskim zemljama i često zaključujući kako Hrvatska više ne nudi adekvatnu vrijednost za novac.

Jesu li cijene zaista previsoke?

Priče o previsokim cijenama nisu samo anegdotalne. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, Hrvatska se po cijenama u restoranima i hotelima pozicionirala kao skuplja destinacija od Grčke i Španjolske, dok su na Mediteranu od nje skuplje samo Italija i Francuska. Na takav rast cijena posljednjih su godina utjecali brojni faktori, od opće inflacije do uvođenja eura, no mnogi se slažu da kvaliteta usluge često ne prati taj cjenovni skok. Jedan turist na Redditu tako je usporedio cijene smještaja u Zadru s onima u Italiji i Njemačkoj, zaključivši kako je u potonjim zemljama pronašao znatno povoljnije i kvalitetnije opcije. Slično iskustvo podijelio je i jedan češki turist, koji se zbog neugodnog iznenađenja cijenama tjestenine, koktela i vina zavjetovao da se više neće vraćati na Jadran.

Stručnjaci podijeljeni, no potrošnja u padu

Dok gosti izražavaju nezadovoljstvo, stručnjaci i turistički djelatnici imaju podijeljena mišljenja. Boris Žgomba, predsjednik udruženja putničkih agencija pri HGK, priznao je kako se prošlih godina u nekim segmentima, pogotovo u vanpansionskoj ponudi, zaista “pretjeralo”. S druge strane, dio ugostitelja i iznajmljivača brani se argumentom da cijene diktira tržište, odnosno velika potražnja, te da one neće padati sve dok gosti budu spremni plaćati tražene iznose. Ipak, unatoč tome što turistički pokazatelji za prvu polovicu godine bilježe dobre rezultate po pitanju broja dolazaka i noćenja, neki ugostitelji primjećuju zabrinjavajući trend – potrošnja je osjetno niža nego prethodnih godina, što sugerira da gosti dolaze, ali su znatno oprezniji s trošenjem novca, piše Blic.

Budućnost turizma pred novim izazovima

Visoke cijene nisu jedini izazov s kojim se suočava hrvatski turizam. Globalni trendovi ukazuju na promjene u navikama putnika, koji sve više traže destinacije s boljom vrijednošću za novac, ali i one koje nude bijeg od ekstremnih vrućina. Klimatske promjene, zbog kojih Mediteran postaje sve topliji, potiču dio turista da odmor potraže u ugodnijim, sjevernoeuropskim zemljama. Ovaj trend, u kombinaciji s percepcijom Hrvatske kao preskupe destinacije, mogao bi dugoročno ugroziti model turizma temeljenog isključivo na “suncu i moru”. Kritike idu u smjeru da se ponuda previše oslanja na prirodne ljepote, dok se nedovoljno ulaže u kvalitetu usluge i dodatne sadržaje koji bi opravdali visoke cijene i privukli goste dubljeg džepa, dok oni s prosječnim primanjima već traže povoljnije alternative.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate