Povišene geopolitičke, sigurnosne i trgovinske neizvjesnosti i dalje su glavni izvor rizika za globalnu financijsku stabilnost.

U Hrvatskoj pak i dalje svjedočimo razmjerno snažnoj potražnji, uz nastavak jačanja domaćih cikličkih ranjivosti. Snažna potražnja, rast plaća i povoljni uvjeti na tržištu rada podupiru ubrzan rast kredita i cijena stambenih nekretnina, koje su prošle godine ubrzale rast na 14 posto.

Kvarenje portfelja

Premda su udjeli tzv. neprihodonosnih kredita i dalje na povijesno niskim razinama, kod dijela novoodobrenih kredita kućanstvima već se vide znakovi pogoršanja kvalitete, koji se uobičajeno prije pojavljuju na nestambenim kreditima. Krediti poduzećima također rastu po povišenim stopama, osobito u djelatnostima osjetljivima na gospodarski ciklus, što se prije svega odnosi na sektore građevinarstva i poslovanja nekretninama.

To su, u najkraćem, neki od glavnih nalaza analiza središnje banke koje je predstavljajući najnoviji broj publikacije Financijska stabilnost iznijela Maja Bukovšak, izvršna direktorica Sektora financijske stabilnosti HNB-a. Banke i dalje ostaju visokokapitalizirane i profitabilne, kaže, ali njihova se otpornost postupno smanjuje, dok izloženost tradicionalnim i novim rizicima raste. U takvu okruženju HNB je nastavio pooštravati makrobonitetnu politiku kako bi dodatno ojačao otpornost bankarskog sektora i kućanstava te očuvao financijsku stabilnost.

Uz mjere usmjerene na kapitalne zahtjeve kroz tzv. zaštitne slojeve kapitala, gdje se početkom iduće godine očekuje daljnje povećanje zahtjeva, tu su i ograničenja kriterija kreditiranja potrošača kojima se postavljaju jasne granice zaduživanja, pri čemu zadnje pooštravanje u primjeni od sredine prošle godine. Njihovi učinci očituju se u usporavanju rasta kredita i smanjenju rizičnosti novoodobrenih kredita kućanstvima. Lana Ivičić, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku u HNB-u, navela je primjere koji to potvrđuju.

Tako je, primjerice, nakon znatnog skoka broj stambenih kredita znatno pao i približio se dugoročnom prosjeku koji se kreće oko 1800 mjesečno. Kad je riječ o prosječnom iznosu tih kredita, on je pod utjecajem rasta cijena stambenih nekretnina, ali je njegov rast usporio. Na kraju 2025. odnosno početkom 2026. u prosjeku je iznosio oko 127 tisuća eura, dok je prosječna ročnost oko 23,5 godina. Dok su zbog raskoraka između ugovaranja i isplate kod “stambenjaka” i učinci postali vidljivi s vremenskim pomakom, kod nestambenih kredita ograničenja su djelovala praktično trenutačno.

Raznih nestambenih kredita je u razdoblju od 2021. do 2025. mjesečno u prosjeku isplaćivano nešto više od 25.000, a taj je broj na mjesečnoj bazi pao na oko 22.000. Što se tiče prosječnog iznosa, njihov je višegodišnji rast također zaustavljen; u drugom polugodištu dosegnuo je 9300 i tu se zadržao, a prosječna ročnost je stabilna već niz godina – oko sedam godina.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Nije došlo do prekida

Ivičić, međutim, ističe da s aspekta financijske stabilnosti i važniji od same dinamike kreditiranja profil rizičnosti kredita, a ona je kod kredita odobrenih nakon stupanja na snagu ograničenja kriterija znatno smanjena. Kod stambenih kredita udio onih kod kojih mjesečna obveza premašuje 45 posto mjesečnog dohotka smanjen je s 30 na 15 posto, dok je kod nestambenih učinak i nešto izraženiji jer su i mjere kalibrirane strože.

U svakom slučaju, prije postroženja kriterija kod svakog četvrtog je teret servisiranja premašivao 40 posto dohotka, a nakon njega taj je udjel pao ispod 10 posto. Isto tako, prije lanjskog seta mjera oko 30 posto kredita osiguranih nekretninama bilo je odobravano uz omjer veći od 90 posto vrijednosti nekretnine, a kod onih odobrenih nakon srpnja udio takvih je pao na deset posto. Sve u svemu, uvođenje spomenutih ograničenja nije dovelo do prekida u kreditiranju, ali se kreditna aktivnost nastavila pod održivijim uvjetima, zaključno je ocijenila Ivičić.