Tri rata, pandemija, pa ni Donald Trump i njegova nepredvidiva politika nisu uspjeli zaustaviti pomorske tokove i trgovinu na Sredozemlju pa ni na sjevernom dijelu Jadrana. Upravo suprotno, ovi su pomorski pravci sve značajniji i u globalnom kontekstu, moglo se čuti na konferenciji koju je organizirala Privredna banka Zagreb (PBZ), članica Grupe Intesa Sanpaolo, u suradnji sa SRM-om, a na kojoj je predstavljeno sveobuhvatno izvješće o strateškoj ulozi Plavog gospodarstva Hrvatske u globalnom konkurentskom okruženju.

Događanje je otvorio Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je istaknuo važnost Plavog gospodarstva kao dugoročnog pokretača rasta i strateškog stupa održivog razvoja Hrvatske.

“More je jedna od mojih omiljenih tema jer tu spadaju logistika, infrastruktura, promet, ali i turizam. Logistički putevi, uloga Sredozemlja i Hrvatske, postaju sve važniji. Mediteran je povijesno bio i središte globalizacije, tad su se otvorili trgovinski lanci. Uloga Mediterana bila je važna i u povijesnom kontekstu, zbog otvaranja. Tu su sada i velike prilike za Hrvatsku, a posebno ističem potencijal mora u proizvodnji električne energije”, poručio je Lucić.

Važnost nizinske pruge

Uvodno institucionalno izlaganje održao je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je govorio o državnim prioritetima u pomorskom prometu, lučkoj infrastrukturi i povezivanju. Posebno je istaknuo važnost nizinske pruge. Procijenjena vrijednost radova cijele nizinske pruge iznosi oko tri milijarde eura, no preciznija vrijednost i rokovi izvođenja definirat će se nakon dodatnih analiza.

“Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more-Jadransko more i Zapadni Balkan-istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama, dakle ona ima i širu regionalnu važnost”, rekao je Tušek.

Stratešku prezentaciju izvješća pod nazivom “Hrvatsko plavo gospodarstvo – Luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta” održao je Massimo Deandreis, glavni direktor SRM-a – Centra za ekonomska istraživanja (Grupa Intesa Sanpaolo). Izlaganje je pružilo uvid u hrvatski pomorski ekosustav, globalne logističke trendove, konkurentnost luka i ulogu Hrvatske u razvoju međunarodnih opskrbnih lanaca.

Izvješće ističe nekoliko strateških poruka koje oblikuju budućnost Plavog gospodarstva Hrvatske.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Prije svega, Hrvatska je prirodna strateška ulazna točka između Mediterana te srednje i istočne Europe. Zahvaljujući svom položaju na Jadranu, Hrvatska nudi izravan i potencijalno učinkovitiji pristup tržištima EU-a i Balkana. Time postaje sve važnija ulazna točka u europskim logističkim lancima koji su u kontinuiranom razvoju.

Plavo gospodarstvo igra ključnu ulogu za državu. Hrvatska je prva u Europi prema udjelu Plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od 7 posto (4,1 milijarde eura) ukupno. Sektor zapošljava više od 150.000 ljudi. Hrvatska pomorska mreža sve se više usmjerava na komercijalnu trgovinu i međunarodne logističke lance”, rekao je Deandreis.

Rast pomorskog prometa

Luke obrađuju sve opsežnije tokove robe i postepeno se integriraju s globalnim tržištima, uz vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu više od 66 milijardi eura (otprilike četvrtina istočnojadranske regije) i ključne partnere poput Kine i SAD-a, čime se jača komercijalna uloga zemlje.

Pomorski promet bilježi stabilan rast i postupno kvalitativno unaprjeđenje. Pomorska trgovina raste stabilnim tempom (oko 3 posto godišnje), a jedinična vrijednost robe se povećava, što ukazuje na pomak prema prometu s većom dodanom vrijednošću i sve veću integraciju u međunarodne opskrbne lance.

Digitalizacija i održivost ključni su pokretači jačanja konkurentnosti pomorskog sustava. Uvođenje pametnih luka, IoT-a i digitalnih tehnologija, uz ulaganja u zelenu tranziciju, ima za cilj unaprijediti učinkovitost, sljedivost i logističku integraciju, dovodeći Hrvatsku u korak s najnaprednijim europskim standardima.

Hrvatske luke, s Rijekom na čelu, predstavljaju rastuće čvorište unutar jadranskog sustava.

“Ulaganja poput Rijeka Gatewaya (novi kontejnerski terminal) i integracija u TEN-T koridore jačaju ulogu Hrvatske kao logističkog čvorišta za kontejnerski promet i intermodalne veze prema europskom zaleđu (s ulaganjima u željeznički promet). U kontekstu globalne reorganizacije ruta, zemlja može privući nove tokove i razviti ulogu koja nadopunjuje glavna čvorišta, koristeći svoju geografsku poziciju i rastuću infrastrukturu”, podvukao je Deandreis.

Događanje se nastavilo predstavljanjem vrijednosne ponude PBZ-a za pomorski i logistički sektor, koje je održao Paolo Musso, savjetnik predsjednika Uprave PBZ-a i kandidat za člana Uprave nadležan za poslovno područje za velika, srednja i mala poduzeća, koji je istaknuo ulogu druge najveće domaće banke kao dugoročnog financijskog partnera u podršci razvoju infrastrukture, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji unutar hrvatskog Plavog gospodarstva.

“PBZ podržava razvoj Plavog gospodarstva kroz prilagođena financijska rješenja, savjetodavne usluge i međunarodnu stručnost. Oslanjanjem na snagu Grupe Intesa Sanpaolo i analitičke sposobnosti SRM-a, PBZ funkcionira kao dugoročan financijski partner za luke, brodarske tvrtke i logističke operatere, podupirući rast, razvoj infrastrukture, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Plavo gospodarstvo smatra se ključnom sastavnicom dugoročnog razvoja Hrvatske, osobito s obzirom na važnost turizma i pomorskih aktivnosti za nacionalno gospodarstvo”, rekao je Musso.

Brodovi i alternativna goriva

Nakon predstavljanja izvješća uslijedila je moderirana panel rasprava pod nazivom “Navigacija budućnošću Jadrana”, koja je obradila globalno preusmjeravanje trgovinskih tokova, investicijske prioritete u lučkoj i logističkoj infrastrukturi te otpornost opskrbnog lanca kao ključne čimbenike jačanja dugoročne konkurentnosti jadranske regije.

U raspravi su sudjelovali Robert Blažinović, predsjednik Uprave Jadrolinije; Anton Barbir, član Uprave, ENNA Grupe; Marko Mišković, član Uprave, Luka Rijeka i Marin Škufca, izvršni direktor, Liburnija pomorska agencija. Tijekom panel rasprave posebno je naglašena važnost nizinske pruge za robne tokove između Hrvatske i šire regije. Robert Blažinović posebno je naglasio ulaganja u sigurnost i najavio investicije u gradnju brodova na alternativna goriva.

“Prvi ugovori potpisat će se vrlo brzo, već do kraja kolovoza”, najavio je Blažinović. Osim toga, dodatno je podvučena važna uloga koju u cijeloj priči igra država posebno u smislu zakonodavstva i administrativne brzine, a što je u više navrata podvukao Anton Barbir iz Enne, posebno u kontekstu bržeg izdavanja dozvola. “Često me pitaju zašto Enna ulaže u OIE u Rumunjskoj. Odgovor je jednostavan – tamo brže možemo realizirati investicije”, zaključio je Barbir.